3.5 auala New o fesili

O suʻesuʻega faʻale-aganuʻu e tapunia, manava, ma aveesea mai le olaga. O le taimi nei e mafai ona tatou faia ni fesili e sili atu ona matala, sili atu le malie, ma sili atu ona faʻaaogaina i le olaga.

O le aofaʻi o le faʻailoga o suʻesuʻega e faʻamalosia ai le au suʻesuʻe e mafaufau e uiga i suʻesuʻega suʻesuʻega o se vaega lua-vaega: faʻaaogaina o tali ma fesili atu ia i latou fesili. I totonu o le vaega 3.4, na ou talanoaina pe faapefea ona suia e le numera numera le auala tatou te talia ai tali, ma o le a ou talanoaina pe faapefea ona mafai e le au suesue ona fai ni fesili i ni auala fou. O nei auala fou e mafai ona faʻaaogaina faʻatasi ma ni faʻataʻitaʻiga atonu o ni faʻataʻitaʻiga poʻo ni faʻataʻitaʻiga e leai se avanoa.

O se faʻataʻitaʻiga o le siosiomaga lea e fesiligia ai fesili, ma e mafai ona i ai ni aʻafiaga taua i fua (Couper 2011) . I le vaitau muamua o suʻesuʻega suʻesuʻega, o le tulaga sili ona taatele na feagai ma foliga, aʻo le vaitau lona lua, o le telefoni. O nisi tagata suʻesuʻe e matamata i le vaitau lona tolu o suʻesuʻega suʻesuʻe e pei o le faʻalauteleina o metotia suʻesuʻe e aofia ai komepiuta ma telefoni feʻaveaʻi. Ae ui i lea, o le numera mamate e sili atu nai lo na o se suiga i paipa e auala mai ai fesili ma tali. Nai lo lea, o le suiga mai le faʻalogologo i le numera e mafai-ma atonu o le a manaʻomia-tagata suʻesuʻe e suia pe faapefea ona tatou faia ni fesili.

O se suʻesuʻega a Michael Schober ma ana paʻaga (2015) faʻaalia ai le lelei o le fetuunaiga o auala masani ina ia sili atu le fetaui ma faiga o fesoʻotaʻiga numera tausaga. I lenei suʻesuʻega, na faʻatusatusa e Schober ma ana paʻaga auala eseese i le fesiligia o tagata e ala i se telefoni feʻaveaʻi. Latou te faʻatusaina le aoina o faʻamatalaga e ala i talanoaga leo, semanu o se faaliliuga masani o auala lona lua, i le aoina o faʻamatalaga e ala i le tele o microsurveys na lafoina i feau tusitusia, o se auala e aunoa ma se faʻamatalaga manino. Na latou iloa o microsurveys na lafoina i luga o feau tusitusia na oʻo atu ai i le maualuga o faʻamaumauga nai lo faʻatalanoaga leo. I se isi faaupuga, na o le faʻaliliuina atu o le auala tuai i totonu o le ala fou e leʻi oʻo atu ai i le maualuga o faʻamaumauga. Nai lo lena, e ala i le mafaufau manino e uiga i gafatia ma aga masani i luga o telefoni feaveaʻi, na mafai ai e Schober ma ana uo ona atiina ae se auala sili atu e fai ai ni fesili e mafua ai ni tali maualuga atu.

E tele auala e mafai ai e le au suʻesuʻe ona faʻavasega ia metotia o suʻesuʻega, ae ou te manatu o le sili ona taua o uiga o fuainumera o fuainumera-numera o le faʻaaogaina o komepiuta , nai lo le faia o se faatalanoaga-e pei o telefoni ma faafesagaʻi i le face) . O le aveina o tagata suʻesuʻe mai le faʻamaumauga o le aoina o faʻamaumauga o loʻo ofoina atu ai le tele o aogā ma faʻalauiloa ai nisi o faʻafitauli. I le tulaga o faamanuiaga, aveeseina o tagata e faatalanoaina tagata e mafai ona faaitiitia le tulaga le fiafia i le va fealoai , o le uiga o tagata tetee e taumafai e tuuina atu i latou i le auala e sili ona lelei, e pei o se faataitaiga, o le lipotia o le tusitusi (eg, le faaaogaina o fualaau faasaina) ma le lipotia o lipoti amioga (faʻataʻitaʻiga, palota) (Kreuter, Presser, and Tourangeau 2008) . O le aveeseina o tagata faatalanoaga tagata e mafai foi ona aveese ai aafiaga o faatalanoaga , o le uiga o tali e faatosinaina i auala iloga e ala i uiga o le tagata faatalanoaga (West and Blom 2016) . I le faaopoopo atu i le faaleleia atili o le saʻo mo nisi ituaiga o fesili, aveeseina tagata faatalanoaga tagata e faaitiitia ai foi le tau-o le taimi o faatalanoaga o se tasi lea o tupe sili ona tele i suʻesuʻega-ma faateleina le fetuutuunai aua e mafai e tagata tetee ona auai i soo se taimi latou te mananao ai, ae le na o le taimi e maua ai se failautusi . Ae ui i lea, o le aveesea o le tagata faatalanoaga tagata e mafua ai foi ni luitau. Aemaise lava, e mafai e tagata faufautua ona atiina ae se fegalegaleaiga ma i latou e tali mai e mafai ona faateleina le aofai o tagata auai, faamanino fesili fenumiai, ma faatumauina le tali a tagata tali mai ao latou o mai i se fesili umi (atonu e taua tele) (Garbarski, Schaeffer, and Dykema 2016) . O le mea lea, o le fesuiaiga mai se faʻatalanoaga-o loʻo faʻatulagaina se fuagafanua i se komipiuta e faʻaaogaina komepiuta e maua ai avanoa ma luʻitau.

O le isi, o le a ou faamatalaina ni auala se lua e faʻaalia ai le auala e mafai ai e tagata suʻesuʻe ona faʻaaogaina meafaigaluega o le numera numera e fesili ese ai fesili: fuaina o setete i totonu i se taimi sili atu ona talafeagai ma le suʻesuʻega faʻavaomalo (vaega 3.5.1) ma le tuʻufaʻatasia o malosiaga o faʻamaumauga e leʻi maeʻa ma faʻamaeʻaina e ala i suʻesuʻega wiki (vaega 3.5.2). E ui i lea, o le agai atu i le komepiuta e faʻatonuina, ole fesili ole a faʻapea o le a tatau ona tatou faia ni auala e ole atu ai e sili atu le fiafia mo tagata auai, o se faagasologa e taʻua o gamding (vaega 3.5.3).