6.6.4 Faia o faaiuga i le fofoga o le le mautonu

Manaomia le taitaiina le mautonu e inaction.

O le vaega lona fa ma le mea mulimuli lea ou te faʻamoemoe o tagata suʻesuʻe e tauivi o le faia lea o filifiliga i le feagai ai ma le le mautonu. O lona uiga, pe a uma le filosofia ma le faapaleniina, o suʻesuʻega faʻapitoa e aofia ai le faia o filifiliga e uiga i mea e fai ma mea e le tatau ona faia. Ae paga lea, o nei filifiliga e masani lava ona faia e faavae i luga o faamatalaga le atoatoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a mamanuina Encore, atonu na manaʻo le au suʻesuʻe e iloa le avanoa o le a mafua ai ona asiasia se tasi e leoleo. Pe, a o mamanuina le Emotional Contagion, atonu na manaʻo le au suʻesuʻe e iloa le avanoa e mafai ona faʻaosofia ai le atuatuvale i nisi o tagata auai. O nei mea na masalo atonu e maualalo tele, ae na le iloa muamua aʻo leʻi faia le suʻesuʻega. Ma, talu ai e leai se faʻailoga e faʻasalalau faalauaitele faamatalaga e uiga i mea leaga, o nei tulaga e le masani ona iloa.

O le le mafaamatalaina e le masani ai i suʻesuʻega faʻaagafesootai i le vaitau numera. Ina ua faʻamatalaina e le Lipoti a Belmont le iloiloga faʻapitoa o aʻafiaga ma faʻamanuiaga, na ia taʻutino manino atu o nei mea e faigata ona faʻamaonia le saʻo. O nei faaletonu, e ui i lea, e sili atu ona ogaoga i tausaga numera, i se vaega ona e itiiti ifo lo tatou poto masani i lenei ituaiga o suesuega ma i se vaega ona o uiga o le suesuega lava ia.

Ona o nei faaletonu, o nisi tagata e foliga mai e fautua mo se mea e pei o "sili atu le saogalemu nai lo le faanoanoa," o se lomiga taua o le Mataupu Muamua . E ui o lenei faiga e foliga mai e talafeagai-atonu o le poto-e mafai ona afaina ai; o se mea e le fiafia ai i suesuega; ma e mafua ai ona vaʻavaʻai tagata i le tulaga (Sunstein 2005) . Ina ia malamalama i faafitauli i le Precautionary Principle, sei o tatou mafaufau i le Contagion Motugaafa. O le suʻega na fuafua e aofia ai le 700,000 tagata, ma e mautinoa lava o se avanoa e ono afaina ai tagata i le suʻega. Ae na i ai foi nisi avanoa e mafai ai e le suʻega ona maua ai le malamalama lea e aoga i tagata Facebook ma le sosaiete. O le mea lea, e ui o le faatagaina o le suʻega o se tulaga lamatia (e pei ona faʻatalanoaina lelei), o le puipuia o le suʻega o le a avea foi ma tulaga lamatia, aua e mafai ona maua mai ai le poto taua. O le mea moni, o le filifiliga e le o le va o le faia o le suʻega na tupu ae le o le faia o le suʻega; e tele suiga talafeagai i le mamanu atonu na ono aumaia ai i se paleni tulaga ese. Ae ui i lea, i nisi taimi, o le a maua e le au suʻesuʻe le filifiliga i le va o le faia o se suʻesuʻega ma le le faia, ma o loʻo i ai le lamatiaga i gaioiga uma ma le faʻaaogaina. E le talafeagai le taulai atu i mea lamatia o le gaioiga. E faigofie lava, e leai se auala e leai se faʻafitauli.

Mo le agai i tua atu o le Precautionary Principle, o se tasi auala taua e mafaufau ai e uiga i le faia o faaiuga e tuʻuina atu le le mautonu o le tulaga sili ona lamatia tulaga lamatia . O lenei faʻataʻitaʻiga e taumafai e faʻamaonia le lamatiaga o se suʻesuʻega faapitoa e aʻafia ai aʻafiaga o loʻo faia e tagata auai io latou olaga i aso taitasi, e pei o le taʻalo i taʻaloga ma taavale afi (Wendler et al. 2005) . O lenei faiga e taua tele aua o le iloiloga pe o se mea e ausia le tulaga maualalo tulaga lamatia o le faigofie e faigofie nai lo le iloiloga o le tulaga moni o tulaga lamatia. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Emotional Contagion, aʻo leʻi amataina le suʻesuʻega, na mafai e le au suʻesuʻe ona faʻatusatusa lagona o lagona i le News Feeds i le faʻataʻitaʻiga ma isi talafou o le News Feeds on Facebook. Afai latou te tutusa, o le a mafai e le au suʻesuʻe ona faʻauʻuina e faapea, o le suʻega na faʻafetaui le tulaga lamatia o le tulaga lamatia (MN Meyer 2015) . Ma e mafai ona latou faia lenei faaiuga e tusa lava pe latou te le iloa le tulaga maualuga o le lamatiaga . O le auala lava lea e ono mafai ona faaaoga i le Encore. I le taimi muamua, na faaosofia ai e Encore talosaga i luga o uepisaite lea sa lauiloa i le nofouta, e pei oi latou o le aufaʻasalalau o vaega faʻapolokiki i atunuu e iai malo malolosi. I lea tulaga, e le o se tulaga lamatia tele mo tagata auai i nisi atunuu. E ui i lea, o le lomiga fou o Encore-lea na o talosaga na mafua ai le Twitter, Facebook, ma le YouTube-na itiiti lava se lamatiaga ona o talosaga i na nofoaga o le a tupu i taimi masani o le initaneti (Narayanan and Zevenbergen 2015) .

O se manatu taua lona lua pe a faia filifiliga e uiga i suʻesuʻega e le o iloa le lamatiaga o le suʻesuʻeina o le eletise , lea e mafai ai e tagata suʻesuʻe ona fuafua le tele o le faʻataʻitaʻiga o le a latou manaomia e faʻaalia ai se aafiaga o le tele (Cohen 1988) . Afai o lau suʻesuʻega e mafai ona faʻaalia ai tagata o loʻo aʻafia-e tusa lava pe itiiti le lamatiaga-o lona uiga o le mataupu o le Beneficence o loʻo fautua mai e tatau ona tuʻuina atu le laʻititi laʻititi o tulaga lamatia e manaʻomia e ausia ai au sini suʻesuʻe. (Mafaufau i le Faaitiitia o le mataupu faavae i le mataupu e 4.) E ui lava o nisi tagata sailiili ua i ai le manatu i le faia o a latou suesuega i le tele e mafai ai, o le sailiiliga o amioga pulea ua fautuaina ai e tatau i tagata suesue ona faia a latou suesuega i se mea itiiti e mafai. E le fou le iloiloga o le eletise, o le mea moni, ae o loʻo i ai se eseesega taua i le va o le auala na faʻaaogaina i le tausaga ole analog ma pe faʻapefea ona faʻaaoga i le aso. I le tausaga ole analog, e masani lava ona faia e le au suʻesuʻe le auiliiliga o le malosi e faʻamautinoa ai e leʻi laʻititi a latou suʻesuʻega (e pei o le malosi). I le taimi nei, e ui i lea, e tatau i tagata suʻesuʻe ona suʻeina le mana e faʻamautinoa ai e le tele tele a latou suʻesuʻega (ie, e sili atu le malosi).

Ole laʻasaga laʻititi ole tulaga lamatia ma le iloiloga ole malosiaga e fesoasoani ia te oe e mafaufau ma fuafua ai suʻesuʻega, ae latou te le o maua ni faʻamatalaga fou e uiga i le ala e ono lagona ai e tagata auai lau suʻesuʻega ma pe oa ni lamatiaga atonu latou te ono maua mai le auai i ai. O le isi auala e taulimaina ai le le mautonu o le aoina mai o nisi faʻamatalaga, lea e tau atu ai i suʻesuʻega faʻapitoa-tali ma faʻataʻitaʻiina faamasinoga.

I suesuega tali-tauleleia, suesue tuuina atu se faamatalaga puupuu o le a fuafuaina suesuega galuega ma fesili atu i ni fesili se lua:

  • (Q1) "Afai e se tasi e te popole e uiga i se tagata auai sui tauva mo lenei faataitaiga, e te manao lena tagata e aofia ai e pei o se tagata auai?": [Ioe], [ou maua se fiafia i], [leai]
  • (Q2) "E te talitonu e le tatau ona faatagaina suesue e faaauau lenei faataitaiga?": [Ioe], [Ioe, ae ma le faaeteete], [ou te le o mautinoa], [leai]

I le maea ai o fesili taʻitasi, ua tuʻuina atu i ē ua tali se avanoa e mafai ai ona latou faʻamatalaina a latou tali. O le mea mulimuli, o ē na tali mai-oe mafai ona avea ma tagata auai poʻo tagata na faʻafaigaluegaina mai se maketi o galuega mo fefaatauaiga laiti (eg, Amazon Mechanical Turk) -o loʻo iai nisi o fesili faʻalakalame (Schechter and Bravo-Lillo 2014) .

O suʻesuʻega o tali faʻale-aganuʻu e tolu vaega e sili ona aulelei. Muamua, latou te faia aʻo le i faia se suʻesuʻega, ma o lea e mafai ai ona latou puipuia faafitauli aʻo lei amataina suʻesuʻega (e ese mai i auala e mataʻituina ai aʻafiaga leaga). Lona lua, o ē teteʻe i suʻesuʻega faʻapitoa-tali e masani lava e le o ni tagata suʻesuʻe, ma o lea e fesoasoani ai i tagata suʻesuʻe ia latou suʻesuʻega mai le manatu lautele. Ma le mea mulimuli, o suʻega faʻale-aganuʻu-tali e mafai ai e tagata suʻesuʻe ona tuʻuina atu le tele o lomiga o se poloketi suʻesuʻega ina ia mafai ai ona iloilo le paleni o le paleni o tulaga eseese o le polokalama lava e tasi. Ae tasi le tapulaʻa, e ui i lea, o suʻesuʻega faʻale-aganuʻu-tali e leʻo manino pe faapefea ona filifili i le va o mamanu eseese suʻesuʻega ua tuʻuina atu i fua o suʻesuʻega. Peitai, e ui lava i nei tapulaʻa, e foliga mai o le a aoga tele suʻesuʻega-tali tali; i le mea moni, Schechter and Bravo-Lillo (2014) lipoti le lafoaia o se suʻesuʻega fuafuaina e tali atu ai i popolega na faʻatulai mai e le au auai i se suʻesuʻega faʻatautaia.

E ui e mafai ona fesoasoani suʻega faʻale-aganuʻu-tali i le iloiloga o tali i suʻesuʻega ua fuafuaina, e le mafai ona latou fuaina le avanoa po o le ogaoga o mea leaga. O se tasi o auala e feagai ai le au suʻesuʻe ma le le mautonu i le tulaga maualuga o le lamatiaga, o le faia lea o faʻamasinoga faʻapitoa -o se auala e mafai ona aoga i nisi o suʻesuʻega lautele. Aʻo suʻesuʻeina le aoga o se vailaau fou, e le vave oso atu tagata suʻesuʻe i se suʻesuʻega o le falemaʻi tele. Nai lo o lea, latou te faʻamuamua ituaiga lua o suʻesuʻega. I le taimi muamua, i se vaega o loʻu faamasinoga, o tagata suʻesuʻe e taulai faapitoa i le sailia o se pusa saogalemu, ma o nei suʻesuʻega e aofia ai se vaega toaitiiti o tagata. O le taimi lava e fuafuaina ai se fualaau saogalemu, o suʻega II e suʻesuʻeina le aoga o le vailaʻau; o lona uiga e mafai ona galue i se tulaga sili ona lelei (Singal, Higgins, and Waljee 2014) . Naʻo le maeʻa le suʻega o le Vaega I ma le II na maeʻa, o se vailaʻau fou e mafai ona suʻesuʻeina i se faamasinoga tele faʻatonuina. E ui lava o le faʻatulagaina tonu o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na faʻaaogaina i le atinaʻeina o fualaau faʻasaina atonu e le talafeagai mo suʻesuʻega faʻaagafesootai, pe a feagai ma le le mautonu, e mafai e tagata suʻesuʻe ona faʻatonuina ni aʻoga laʻitiiti e taulai atu i le saogalemu ma le aoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma Encore, e mafai ona e mafaufauina o tagata suʻesuʻe e amatalia tagata auai i atunuu ei ai tulafono malolosi o tulafono.

Faʻatasi, o nei auala e fa-o le laʻititi laʻititi o le tulaga faʻapitoa, faʻamalositinoina o malosiaga, suʻesuʻeina o tali faʻapitoa-tali, ma le faʻatinoina o faʻataʻitaʻiga-e mafai ona fesoasoani ia te oe e faʻagasolo i se auala atamai, e tusa lava pe feagai ma le le mautonu. O le le mautonu e le tatau ona taʻitaʻia ai le toilalo.