4.4.3 auala

Suesuega fuaina le mea na tupu. Auala faamatala pe aisea ma pe faapefea ona tupu.

O le manatu autu lona tolu mo le alu ese atu i tala atu o faigofie faigofie o masini . Faʻamatala mai ia i matou pe aisea pe faʻafefea ona togafitia se togafitiga. O le faagasologa o le sailiga mo mea e masani foi ona taʻua o le vaavaai mo mea e ono tupu mai ai poʻo le faʻatalanoa o fuainumera . E ui lava e lelei faʻamatalaga mo le faʻatusatusaina o aʻafiaga o aʻafiaga, e masani ona le fuafuaina e faʻaalia auala. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani ia i matou e iloa auala e lua auala: (1) latou te mafai ai ona aoina nisi faʻamatalaga o faagasologa ma (2) latou mafai ai ona matou suʻeina togafitiga e tele.

Talu ai ona o faiga faʻaʻoleʻole e faʻamatala manino (Hedström and Ylikoski 2010) , o le a ou amata i se faʻataʻitaʻiga faigofie: limes ma scurvy (Gerber and Green 2012) . I le seneturi lona sefuluvalu, sa i ai i le fomaʻi se lagona lelei tele pe afai e 'ai e le au vaʻaia limes, latou te le maua le vevesi. Scurvy o se faʻamaʻi matautia, o lea o lenei mea mamana. Ae na le iloa e nei fomai le mafuaaga na taofia ai e le fusi le fufulu. E leʻi oʻo i le 1932, pe a ma le 200 tausaga mulimuli ane, e mafai e saienitisi ona faʻaalia le vitamini C o le mafuaaga lea na puipuia ai le lime (Carpenter 1988, 191) . I lenei tulaga, o le vaitamini C o le masini lea e taofia ai e le limes le scurvy (fuafaʻi 4.10). Ioe, o le faailoaina o le masini e taua tele foi i le saienitisi-o le tele o saienisi e faatatau i le malamalama pe aisea e tupu ai mea. O le iloagofieina o auala e taua tele foi. O le taimi lava tatou te malamalama ai pe aisea e aoga ai togafitiga, e mafai ona tatou atiina ae ni togafitiga fou e sili atu ona lelei.

Ata 4.10: O taimi e taofia ai le fufulu ma le masini o vitamini C.

Ata 4.10: O taimi e taofia ai le fufulu ma le masini o vitamini C.

Ae paga lea, o le faʻaaogaina o masini e matua faigata lava. E le pei o le taimi ma le taufaasese, i le tele o agafesootai, o togafitiga e mafai ona faagaoioia i le tele o ala fesootaʻi. Ae ui i lea, i le tulaga o tulaga faʻale-aganuʻu ma le faʻaaogaina o le malosi, ua taumafai tagata suʻesuʻe e vavaeʻese auala e ala i le aoina o faʻamaumauga ma faʻataʻitaʻiga togafitiga.

O se tasi o auala e tofotofoina ai auala talafeagai o le aoina mai o faʻamatalaga o faʻamatalaga e uiga i le auala e mafai ai ona togafitia togafitiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia manatua na Allcott (2011) e Allcott (2011) o le Fale Energy Reports na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o le eletise. Ae na faapefea ona faʻaititia le eletise i nei lipoti? O a ni auala? I se suʻesuʻega faʻasolosolo, Allcott and Rogers (2014) vavalalata ma se kamupani eletise lea, e ala i se polokalama toe totogi, na maua ai faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina e le au faʻatau a latou meafaigaluega i nisi faʻataʻitaʻiga lelei. Allcott and Rogers (2014) e sili atu le toʻatele o tagata o loʻo mauaina le Lipoti o le Malosiaga o le Fale na faʻaleleia a latou masini. Ae o lenei eseesega na matua laitiiti tele ma e na o le 2% o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le malosi i totonu o aiga tausia. I se isi faaupuga, o le faʻaleleia o meafaigaluega e le o se faiga sili lea na faʻaititia ai le faʻaaogaina o le eletise i le Fale Energy Report.

O le auala lona lua e suʻesuʻe ai auala o le suʻeina lea o suʻega i ni fesuiaiga eseese o togafitiga. Mo se faataitaiga, i le faataitaiga a Schultz et al. (2007) ma asiasiga uma a le Home Energy Report, na maua ai e tagata auai se togafitiga e lua vaega autu (1) fautuaga e uiga i le faasaoina o le malosi ma le (2) faʻamatalaga e uiga i lo latou malosi e faʻaoga e faatatau ia latou uo (figure 4.6). O le mea lea, e ono mafai ai ona faʻaalia le suiga o le malosi, ae le o le faʻamatalaga a le tupulaga. I le iloiloga o le avanoa atonu na lava le fautuaga, Ferraro, Miranda, and Price (2011) vavalalata ma se kamupani vai i tafatafa o Atlanta, Georgia, ma tamoe ai i se suesuega e faatatau i le faasaoina o le suavai e aofia ai le 100,000 aiga. E fa tulaga:

  • se vaega na maua ni fautuaga i le faasaoina o vai
  • se vaega na maua ni fautuaga i le vaʻaia o le suavai faatasi ai ma se faatosinaga lelei e faʻafefe ai vai
  • se vaega na maua fautuaga i luga o le suavai faʻatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga lelei e faʻafefe ai vai ma faʻamatalaga e uiga i le faʻaaogaina o le vai e fesoʻotaʻi ma a latou tupulaga
  • se vaega e pulea

Na iloa e le au suʻesuʻe o le togafitiga-na o togafitiga e leai se aoga i le faʻaaogaina o vai i le pupuu (tasi le tausaga), le lua (lua tausaga), ma le umi (tolu tausaga). O togafitiga faʻatasi ai ma apili o apili na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o le vai, ae na o sina taimi puupuu. Ma le mea mulimuli, o le fautuaga faʻatasi ai ma le faʻamalosia o faʻamatalaga a le tupulaga na faʻaititia ai le faʻaaogaina i le pupuu, ala, ma le umi (Fig. 4.11). O nei ituaiga o faʻataʻitaʻiga ma togafitiga e leʻi faʻaaogaina o se auala lelei lea e iloa ai po o fea vaega o togafitiga-poʻo vaega foi-o mea na e mafua ai (Gerber and Green 2012, sec. 10.6) . Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga a Ferraro ma au uo o loʻo faʻaalia ai ia i matou e le lava le na o le faasaoina o le suavai.

Ata 4.11: Faʻaiuga mai Ferraro, Miranda, ma le tau (2011). Na tuʻuina atu togafitiga i le aso 21 o Me, 2007, ma na aʻafia ai aʻafiaga i le vaitaimi o le taumafanafana o le 2007, 2008, ma le 2009. I le faʻamavaeina o togafitiga, na faʻamoemoe ai le au suʻesuʻe e atiaʻe se lagona sili atu o le faiga. O togafitiga-na o togafitiga e leai se aoga i le pupuu (tasi le tausaga), le lua (lua tausaga), ma le umi (tolu tausaga). O togafitiga faʻatasi ai ma le faʻatalosaga apili na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o vai, ae na o sina taimi puupuu lava. O le faufautua ma le apili faatasi ai ma faʻamatalaga faʻasolosolo a tupulaga na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o le vai i le pupuu, vaitaimi, ma le umi. O faʻamalama faʻamalosi e faʻatatau i vaitau o le talitonuina. Tagai Bernedo, Ferraro, ma le Tau (2014) mo mea moni suʻesuʻe. Sii mai Ferraro, Miranda, ma le Tau (2011), laulau 1.

Ata 4.11: Faʻaiuga mai Ferraro, Miranda, and Price (2011) . Na tuʻuina atu togafitiga i le aso 21 o Me, 2007, ma na aʻafia ai aʻafiaga i le vaitaimi o le taumafanafana o le 2007, 2008, ma le 2009. I le faʻamavaeina o togafitiga, na faʻamoemoe ai le au suʻesuʻe e atiaʻe se lagona sili atu o le faiga. O togafitiga-na o togafitiga e leai se aoga i le pupuu (tasi le tausaga), le lua (lua tausaga), ma le umi (tolu tausaga). O togafitiga faʻatasi ai ma le faʻatalosaga apili na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o vai, ae na o sina taimi puupuu lava. O le faufautua ma le apili faatasi ai ma faʻamatalaga faʻasolosolo a tupulaga na mafua ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o le vai i le pupuu, vaitaimi, ma le umi. O faʻamalama faʻamalosi e faʻatatau i vaitau o le talitonuina. Tagai Bernedo, Ferraro, and Price (2014) mo mea moni suʻesuʻe. Sii mai Ferraro, Miranda, and Price (2011) , laulau 1.

O le mea e sili ona lelei, o le tasi o le a sili atu i tala atu o le tuʻufaʻatasia o vaega (fautuaga, fautuaga faʻatasi ai ma apili, fautuaga faʻatasi ai ma faʻamatalaga ma faʻamatalaga a tagata) i se mamanu moni atoatoa-e taʻua i nisi taimi o le \(2^k\) tolu elemene e tofotofoina (laulau 4.1). E ala i le suʻeina o soʻo se tuufaatasiga talafeagai o vaega, e mafai e tagata suʻesuʻe ona iloilo lelei le aʻafiaga o vaega taʻitasi i le vavae ese ma le faʻatasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga a Ferraro ma a latou paʻaga e leʻo faʻaalia pe na o le tasi lava le faʻatalatalanoaga a le tupulaga na lava lea e taʻitaʻi atu ai i suiga uumi i amioga. I le taimi ua tuanai, o nei mamanu moni atoatoa ua faigata ona tamoe aua latou te manaʻomia se numera tele o tagata auai ma e manaʻomia ai tagata suʻesuʻe ina ia mafai ona faʻatautaia ma faʻatautaia le tele o togafitiga. Ae, i nisi o tulaga, o le numera numera e aveeseina ai nei faʻamaumauga.

Pusa 4.1: Faataʻitaʻiga o Togafitiga i se Faʻalapotopotoga Faʻatasi Faʻatino Faatasi ma Vaega e tolu: Fautuaga, Talosaga, ma Pepa Information
Togafitiga Uiga
1 Puleaina
2 Fautuaga
3 Talosaga
4 Pepa Information
5 Fautuaga + apili
6 Fautuaga + faʻamatalaga a tupulaga
7 Talosaga tetee + faʻamatalaga a tupulaga
8 Fautuaga + apili + faʻamatalaga a tupulaga

I le aotelega, o auala-o auala e faʻaaogaina ai togafitiga-e taua tele. O faʻataʻitaʻiga o le numera o tausaga e mafai ona fesoasoani i tagata suʻesuʻe e aʻoaʻo e uiga i auala e ala i (1) aoina o faʻamaumauga o faagasologa ma (2) faʻatagaina mamanu atoa. O faiga na fautuaina e nei auala e mafai ona tofotofoina tuusaʻo e suʻega na faia faapitoa e faʻataʻitaʻiina ai auala (Ludwig, Kling, and Mullainathan 2011; Imai, Tingley, and Yamamoto 2013; Pirlott and MacKinnon 2016) .

I le aotelega, o nei talitonuga e tolu, o le eseesega o togafitiga ma togafitiga-e maua ai se seti o manatu mo le fuafuaina ma le faʻamatalaina o suʻega. O nei manatu e fesoasoani i tagata suʻesuʻe e sili atu nai lo le faigofie o suʻega e uiga i mea "galuega" i faʻamalositino sili atu e tele fesoʻotaʻiga i teori, o loʻo faʻaalia ai pe aisea ma pe aisea e galue ai togafitiga, ma e mafai foi ona fesoa- soani ai i tagata suʻesuʻe ia togafitiga lelei. Aumai lenei faʻamatalaga faʻavae e uiga i suʻega, o le a ou liliu atu i le auala e mafai ai ona e faia moni au mea tutupu.