6.3 E eseese Faatekinolosi

Suesuega Lautele i le tausaga faafuainumera e uiga eseese ma o lea tulaʻi fesili tauleleia eseese.

I le vaitaimi ole analog, o le tele o sailiiliga i agafesootai na i ai se fua faatapulaaina ma faagaoioia i totonu o se seti o tulafono manino. O suʻesuʻega faʻale-aganuʻu i le vaitausaga numera e ese. Tagata suʻesuʻe-faʻapitoa i le galulue soosootauau ma kamupani ma malo-e sili atu le malosi i luga o sui auai nai lo le taimi ua tuanai, ma tulafono e uiga i le auala e tatau ona faʻaaogaina ai lena malosiaga e leʻi manino. I le mana, o lona uiga o le mafai ona faia mea i tagata e aunoa ma la latou maliega poʻo le faʻalauiloa foi. O ituaiga o mea e mafai ona faia e tagata suʻesuʻe i tagata e aofia ai le matauina oa latou amioga ma lesitalaina i latou i suʻega. E pei o le malosi o tagata suʻesuʻe e mataʻituina ma faʻalavelave ua faateleina, e leai se tutusa tutusa i le manino e uiga i le auala e tatau ai ona faʻaaoga lena mana. O le mea moni, e tatau i tagata suʻesuʻe ona filifili pe faʻapefea ona faʻaaogaina o latou malosi e faʻavae i luga o tulafono, tulafono, ma tulafono e le ogatasi. O lenei tuufaatasiga o gafatia mamana ma taiala le mautonu e mafua ai tulaga faigata.

O le tasi seti o malosiaga o loʻo i ai i le au suʻesuʻe i le taimi nei, o le gafatia lea e mataituina amioga a tagata e aunoa ma la latou maliega poʻo le faʻalauiloa. O le mea moni, e mafai e tagata suʻesuʻe ona faia lenei mea i le taimi ua tuanaʻi, ae i le numera mamati, o le fuataga e matua ese lava, o se mea moni ua faʻateleina ona faʻalauiloa e le tele o tagata fiafia i faʻamatalaga tetele. Aemaise lava, afai tatou te o ese mai le fua o se tamaititi aʻoga po o se polofesa, ae manatu i le fua o se kamupani poʻo se malo-o faʻalapotopotoga e sili atu ona galulue soʻosoʻo faʻatasi ia tagata suʻesuʻe-o mataupu e mafai ona faʻaaogaina e faʻalavelave. O se tasi o faʻataʻitaʻiga ou te manatu e fesoasoani i tagata ia latou iloa le manatu o le tele o suʻesuʻega o le panopticon . Muamua na faatuina e Jeremy Bentham e avea o se ata mo fale puipui, o le panopticon o se fale mafiafia o loo i ai sela na fausia i se ogatotonu tutotonu (ata 6.3). Soʻo se tasi e nofo i lenei 'olo e mafai ona ia vaʻai i amioga a tagata uma i totonu o potu e aunoa ma le vaai ia te ia lava. O le tagata i le uati o se tagata vaai lē vaaia (Foucault 1995) . I nisi o tagata e le faalauaiteleina, o le numera numera ua siitia atu ai i tatou i se falepuipui panoptic lea o kamupani o mea faatekinolosi ma malo o loo mataʻituina pea ma toe manatua a tatou amio.

Ata 6.3: Faʻailoga mo le falepuipui panopticon, muamua na tuʻuina e Jeremy Bentham. I le ogatotonu, o loʻo i ai se tagatavaai e le vaaia e mafai ona matauina amio a tagata uma ae le mafai ona matauina. Faʻataʻitaʻiina e Willey Reveley, 1791 (Source: Wikimedia Commons).

Ata 6.3: Faʻailoga mo le falepuipui panopticon, muamua na tuʻuina e Jeremy Bentham. I le ogatotonu, o loʻo i ai se tagatavaai e le vaaia e mafai ona matauina amio a tagata uma ae le mafai ona matauina. Faʻataʻitaʻiina e Willey Reveley, 1791 (Source: Wikimedia Commons ).

O le faʻatinoina o lenei faʻataʻitaʻiga i se isi itu, pe a mafaufau le tele o tagata suʻesuʻe i le vaitau o le numera, latou te manatu o latou lava i totonu o le uati, mataʻituina amioga ma le fatuina o se 'upega tafaʻilagi database e mafai ona faʻaaoga e faia ai ituaiga uma o sailiga fiafia ma taua. Ae o lenei, nai lo le mafaufauina o oe lava i le uati, ia e mafaufau oe lava i se tasi o sela. O lena matai database e amata foliga e pei o le igoa o Paul Ohm (2010) ua taua o se nofoaga autu o le faaleagaina , lea e mafai ona faaaogaina i auala le talafeagai.

O nisi o au faitau o lenei tusi o se laki fiafia e nonofo ai i atunuu latou te faatuatuaina ai latou tagata vaʻavaaia e faʻaaogaina a latou faʻamaumauga ma puipuia mai fili. O isi au faitau e le o se laki, ma ou te mautinoa o mataupu na laga e le tele o mataʻituina e matua manino ia i latou. Ae ou te talitonu e tusa lava mo le au faitau laki o loʻo i ai pea se popolega taua na faʻatupulaia e le tele o tagata leoleo: le faʻaaogaina lona lua . O lona uiga, o se faʻamaumauga tuʻufaʻatasia mo le tasi faamoemoega-fai faʻataunuʻuina faasalalauga-atonu e tasi le aso e faʻaaogaina mo se faʻamoemoega ese. O se faʻataʻitaʻiga mataʻutia o le faʻaogalua o le mea na tupu i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, lea na faʻaaoga ai faʻamaumauga a le malo e fesoasoani ai i le faʻasalaga na faia faasaga i tagata Iutaia, Roma, ma isi (Seltzer and Anderson 2008) . O le au fuainumera na latou aoina faʻamaumauga i taimi o le filemu e toetoe lava ina i ai ni faʻamoemoega lelei, ma o le tele o tagatanuʻu na latou talitonu ia i latou e faʻaaogaina faʻamaumauga. Ae, ina ua suia le lalolagi-ina ua oʻo mai le au Nazis-o nei faʻamatalaga na mafai ai ona faʻaogalua le faʻaogaina e leʻi mafaufauina. O le mea faigofie lava, o le taimi e maua ai le database database, e faigata ona vaʻavaʻai po o ai e mafai ona maua le avanoa ma pe faʻapefea ona faʻaaogaina. O le mea moni, na tusia e William Seltzer ma Margo Anderson (2008) 18 mataupu na aafia ai le faiga o faʻamaumauga o le faitau aofaʻi poʻo le aafia ai i aia tatau a tagata soifua (laulau 6.1). E le gata i lea, e pei ona faamanino mai e Seltzer ma Anderson, o lenei lisi e toetoe lava a leai se manatu faatauvaa aua o le tele o sauaga e faia faalilolilo.

Pusa 6.1: Faʻamaumauga pe a faʻapea o loʻo aofia ai le Faʻamatalaga o Fuainumera Faʻamaumauga o Fuainumera Faʻatasi pe ono mafai ona aʻafia ai i Aia Tatau a Tagata. Vaʻai Seltzer ma Anderson (2008) mo nisi faʻamatalaga e uiga i mataupu taʻitasi ma aofia ai faʻamaumauga. O nisi, ae le o mea uma, o nei mataupu e aofia ai le faʻaaogaina le lua.
Nofoaga Taimi Tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi po o vaega Faʻamaumauga faʻamatalaga Aia tatau a tagata soifua po o se faʻamoemoeina o le setete
Ausetalia 19 ma le amataga o le 20 seneturi Aborigines Faʻamaumauga o tagata Faʻaauau femalagaiga, elemene o le faʻasalaga
Saina 1966-76 Faʻavae leaga i le taimi o suiga faaleaganuu Faʻamaumauga o tagata Faʻamalosia le femalagaaʻi, faʻaosofia tagata sauā
Falani 1940-44 Iutaia Faʻamaumauga o faitau aofaʻi, faʻasalalauga faapitoa Faʻamalosia malosi, faʻasalaga
Siamani 1933-45 Iutaia, Roma, ma isi Tele Faʻamalosia malosi, faʻasalaga
Hungary 1945-46 Tagata Siamani ma i latou e lipotia le gagana tina German 1941 faitau aofaʻi tagata Faʻamalosi malosi
Netherlands 1940-44 Iutaia ma Roma Faʻamaumauga o le faitau aofaʻi Faʻamalosia malosi, faʻasalaga
Norway 1845-1930 Samis ma Kvens Fuainumera o faitau aofaʻi Faʻaleagaina o le agavaʻa
Norway 1942-44 Iutaia Tusiga faapitoa ma le tusi resitala o tagata faitau Lapataiga
Polani 1939-43 Iutaia Faʻamatalaga faʻapitoa faapitoa Lapataiga
Romania 1941-43 Iutaia ma Roma 1941 faitau aofaʻi tagata Faʻamalosia malosi, faʻasalaga
Rwanda 1994 Tutsi Faʻamaumauga o tagata Lapataiga
Afelika i Saute 1950-93 Aferika ma "lanu" tagata 1951 faitau aofai o tagata faitau ma le resitalaina o tagata Eseesega, faʻasalaga o tagata palota
Amerika Tele 19 seneturi Tagata Amerika Faʻamaumauga faapitoa, resitala o tagata Faʻamalosi malosi
Amerika Tele 1917 Silasilaina le tulafono tulafono solitulafono 1910 tusiga igoa Suesuega ma moliaga o ē aloese mai le resitalaina
Amerika Tele 1941-45 Iapani Amerika 1940 tusiga igoa Faʻaauau femalagaiga ma le faʻaogaina
Amerika Tele 2001-08 Tomai faatupu faalavelave Fuaina o le NCES ma faʻamatalaga tau pulega Suesuega ma moliaga o le au faatupu faalavelave i le lotoifale ma faavaomalo
Amerika Tele 2003 Arab-Amerika 2000 tusiga igoa Leloaloa
USSR 1919-39 Tele o tagata Lafoga o faitau aofaʻi Faʻaauau le femalagaaʻi, faʻasalaga o isi solitulafono matuia

O tagata lautele e suʻesuʻeina tagata lautele, e matua mamao lava mai soʻo se mea e pei o le auai i aia tatau a tagata soifua e ala i le faʻaogalua. Na ou filifilia e talanoa i ai, ae ui i lea, aua ou te manatu o le a fesoasoani ia te oe ia malamalama i le auala e tali atu ai nisi tagata i lau galuega. Seʻio tatou toe foʻi i le Tastes, Ties, ma le Time project, mo se faʻataʻitaʻiga. E ala i le tuufaatasia faʻatasi ma faʻamaumauga mai i le Facebook ma faʻamatalaga maeʻa ma faʻamaumauga mai Harvard, na faia ai e le au suʻesuʻe se vaaiga ofoofogia i le soifuaga lautele ma aganuu o tamaiti aʻoga (Lewis et al. 2008) . I le tele o tagata suʻesuʻe, e foliga mai o le database database lea e mafai ona faʻaaoga mo le lelei. Ae i nisi, e pei o le amataga o le faʻamaumauga o le faʻaleagaina, lea e mafai ona faʻaaogaina ma le le faʻamaoni. O le mea moni, atonu o se vaega tele o nei mea uma e lua.

I le faaopoopo atu i le tele o suʻesuʻega, o tagata suʻesuʻe-toe galulue faʻatasi ma kamupani ma malo-e mafai ona faʻalavelave faʻafefe i olaga o tagata ina ia mafai ai ona faia ni suʻesuʻega faʻaletonu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Emotional Contagion, na lesitalaina e le au suʻesuʻe 700,000 tagata i se suʻega e aunoa ma se maliega poʻo se faʻalauiloa. E pei ona ou faamatalaina i le mataupu e 4, o lenei ituaiga faalilolilo faalilolilo o tagata auai i suesuega e le masani, ma e le manaomia ai le galulue faatasi o kamupani tetele. O le mea moni, i le mataupu 4, na ou aoaoina oe i le auala e faia ai.

I le feagai ai ma lenei malosiaga faateleina, o tagata suʻesuʻe e noatia i tulafono e le ogatasi ma faʻasolosolo, tulafono, ma tulafono faatonutonu . O se tasi o mafuaʻaga o lenei feteenaiga, o le gafatia o le tausaga numera e sili atu ona vave suia nai lo tulafono, tulafono, ma tulafono. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Tulafono Faʻatasi (o le seti o tulafono faatonutonu e pulea ai le tele o suʻesuʻega faʻatupeina a le malo i le Iunaite Setete) e leʻi suia tele talu mai le 1981. O le isi faʻapogai e le ogatasi, o le tulaga masani o mea e le masani ai, , tagata e faia tulafono, ma tagata faʻafitafita. Afai o tagata tomai faapitoa i nei eria e le mafai ona ausia se maliega autasi, e le tatau ona tatou faʻamoemoe ni tagata suʻesuʻe poʻo ni tagata auai e auai. O le lona tolu ma le faʻamauaga mulimuli o le le ogatasi, o le faʻasolosolo o suʻesuʻega i le televise e matua faʻafefiloi i isi faʻalapotopotoga, lea e taʻitaʻia ai tulaga masani ma tulafono. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Contagion o se faʻatasi i le va o se saienitisi i Facebook ma se polofesa ma se tamaititi faauu i Cornell. I le taimi lena, sa taatele i luga o le Facebook e faʻataʻitaʻi ai ni suʻesuʻega tetele e aunoa ma le vaavaaiga a le toatolu, pe afai o loʻo faʻamaonia e le suʻega le tautua a le Facebook. I Cornell, o tulafono masani ma tulafono e ese lava; toetoe lava o suʻega uma e tatau ona toe iloilo e Cornell IRB. O lea la, o le a le tulafono e tatau ona pulea ai Contagion-Facebook's poʻo Cornell? Afai ei ai tulafono e le ogatasi ma fesuisuiai, tulafono, ma tulafono masani e oʻo lava i tagata sailiili lelei e ono faigata ona faia le mea saʻo. O le mea moni, ona o le feteenai, atonu e le o se mea saʻo se tasi.

I le aotelega, o nei malosiaga e lua-faateleina le malosi ma le leai o se maliega e uiga i le auala e tatau ona faaaoga ai lena malosiaga-o lona uiga o le aufaigaluega suesue i le numera ole tausaga o le a feagai ma luitau faʻale-agavaʻa mo le lumanaʻi lumanai. O le mea e lelei ai, pe a feagai ma nei luʻitau, e le tatau ona amata mai le vevesi. Nai lo lena, e mafai e tagata suʻesuʻe ona atinaʻe le poto mai muaʻi faʻatulagaina mataupu faavae ma faʻatulagaga, autu o isi vaega e lua.