4.5.4 ma le malosi

Faipaaga e mafai ona faaitiitia ai tau ma faateleina fua, ae e mafai ona suia ai le ituaiga o tagata e auai, togafitiga, ma o taunuuga e mafai ona e faaaogaina.

O le filifiliga i le faia o oe lava ia o le faifaimea faatasi ma se faalapotopotoga malosi e pei o se kamupani, malo, poo se NGO. O le lelei o le galulue ma se paʻaga o le mafai lea ona mafai ai e oe ona suʻe suʻega e le mafai ona e faia e oe lava ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o suʻega o le a ou taʻuina atu ia te oe i lalo e aofia ai le 61 miliona tagata auai-e leai se tagata sailiili taitoatasi e mafai ona ausia lena fua. I le taimi lava lea e faʻateleina ai e lena fefaʻatauaiga mea e mafai ona e faia, e faʻamalosia ai oe. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o kamupanī o le a le faatagaina oe e faʻataʻitaʻi se suʻega e mafai ona afaina ai a latou pisinisi poʻo lo latou talaaga. O le galulue faʻatasi ma paaga o lona uiga foi, pe a oo mai le taimi e lolomi ai, atonu e te ono aʻafia i le "toe faʻaleleia" o au faaiʻuga, ma o nisi o paaga e ono taumafai e poloka le lolomiina o lau galuega pe afai e foliga leaga. Ma le mea mulimuli, o le galulue faʻatasi foʻi ma tau e fesoʻotaʻi ma le atiinaʻeina ma le tausia o nei faiga faʻalagolago.

O le luitau autu e tatau ona foia ina ia manuia ai nei faiga faapaaga o le sailia lea o se auala e faapaleni ai le fiafia o itu e lua, ma o se auala fesoasoani e mafaufau ai i lena paleni o Pasteur's Quadrant (Stokes 1997) . E toatele le au suʻesuʻe e manatu afai latou te galulue i se mea aoga-o se mea atonu e fiafia i se paaga-ona le mafai lea ona latou faia ni saienisi moni. O lenei mafaufauga o le a faigata tele ai ona fatuina se faiga paaga manuia, ma e tupu foi le sese. O le faʻalavelave i lenei auala o mafaufauga o se mea ofoofogia le faʻataʻitaʻiina e le sailiga o le auala o le tagata suʻesuʻe biologist Louis Pasteur. Aʻo faigaluega i se pisinisi faʻamalosi pisinisi e sui le sua o le pusi i totonu o le ava malosi, na maua ai e Pasteur se vasega fou o microorganism lea na iu lava ina taʻitaʻia ai le talitonuga o le siama o maʻi. O lenei sailiga na foia ai se faafitauli sili ona aoga-na fesoasoani e faaleleia atili ai le faagasologa o le faʻamalosi-ma e oʻo atu ai i se faʻalauiloa faasaienisi taua. O le mea lea, nai lo le mafaufau e uiga i suʻesuʻega ma faʻatinoga faʻatinoga o loʻo feteenai ma suʻesuʻega faasaienisi moni, e sili atu ona lelei le mafaufau i nei vaega e lua. Suesuega e mafai ona faaosofia e ala i le faʻaaogaina (pe leai), ma suʻesuʻega e mafai ona latou sailia malamalamaga taua (pe leai). O le mea mataʻutia, nisi o Pasita-suʻesuʻe-e mafai ona faaosofia e ala i le faʻaaogaina ma le sailia o le malamalamaga autu (Ata 4.17). Suesuega i le Pasita's Quadrant-suʻesuʻega e faʻalauteleina ai sini e lua - e lelei mo le galulue faʻatasi i le va o tagata suʻesuʻe ma paaga. Tuuina atu lena talaaga, o le a ou faamatalaina ni suesuega faataitai se lua ma se faiga faapaaga: tasi ma se kamupani ma le tasi ma se NGO.

Ata 4.17: Quadrant pasteur (Stokes 1997). Nai lo le mafaufau i suʻesuʻega e faʻaaogaina pe faʻaaogaina, e sili atu ona lelei le mafaufau i ai e mafua mai i le faʻaaoga (pe leai) ma le sailia o le malamalamaga autu (pe leai). O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e lua e mafua mai i le faʻaaogaina ma sailia le malamalama taua o le galuega a Pasteur i le liuaina o le vai pia i le ava malosi lea e mafua ai le mafaufau o le maʻi. O le ituaiga galuega lea e sili ona talafeagai mo paʻaga ma le malosi. O faʻataʻitaʻiga o galuega e mafua ona o le faʻaaoga ae e le sailia le malamalama taua mai Thomas Edison, ma faʻataʻitaʻiga o galuega e le faʻamalosia e ala i le faʻaaoga ae o loʻo sailia le malamalama e sau mai ia Niels Bohr. Vaʻai Stokes (1997) mo se faʻamatalaga maeʻaeʻa o lenei taʻiala ma mataupu taʻitasi nei. Faʻaliliu mai Stokes (1997), faʻafanua 3.5.

Ata 4.17: Quadrant pasteur (Stokes 1997) . Nai lo le mafaufau i suʻesuʻega e pei o le "faavae" poʻo le "faʻaaogaina," e sili atu le mafaufau i ai e mafua mai i le faʻaaoga (pe leai) ma le sailia o le malamalamaga autu (pe leai). O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e lua e mafua mai i le faʻaaogaina ma sailia le malamalama taua o le galuega a Pasteur i le liuaina o le vai pia i le ava malosi lea e mafua ai le mafaufau o le maʻi. O le ituaiga galuega lea e sili ona talafeagai mo paʻaga ma le malosi. O faʻataʻitaʻiga o galuega e mafua ona o le faʻaaoga ae e le sailia le malamalama taua mai Thomas Edison, ma faʻataʻitaʻiga o galuega e le faʻamalosia e ala i le faʻaaoga ae o loʻo sailia le malamalama e sau mai ia Niels Bohr. Vaʻai Stokes (1997) mo se faʻamatalaga maeʻaeʻa o lenei taʻiala ma mataupu taʻitasi nei. Faʻaliliu mai Stokes (1997) , faʻafanua 3.5.

O kamupani tetele, aemaise lava kamupani tekonolosi, ua atiaeina le tele o atinaʻe mataʻutia mo le faʻaaogaina o suʻesuʻega faʻapitoa. I le tekinolosi tekinolosi, o nei suʻega e masani ona taua o suʻega a A / B ona latou te faʻatusatusa le aoga o togafitiga e lua: A ma B. E masani ona faʻatautaia ia ituaiga faʻataʻitaʻiga mo mea e pei o le siʻitia o fua faatatau i luga o faʻasalalauga, ae tutusa foi aseta faʻapitoa ia faʻaoga mo suʻesuʻega e faʻateleina ai le malamalama faasaienisi. O se faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le mafai o lenei ituaiga suʻesuʻega o se suʻesuʻega na faia e se paaga i le va o tagata suʻesuʻe i le Facebook ma le Iunivesite o Kalefonia, San Diego, i luga o aafiaga o feʻau eseese i le palota palota (Bond et al. 2012) .

I le aso 2 o Novema, 2010-le aso o le palota a le Fono a le US - o tagata uma e 61 miliona tagata Facebook sa nonofo i le Iunaite Setete ma e 18 tausaga le matua na auai i se suʻega e uiga i le palota. I luga o le asiasi atu i le Facebook, na tofia tagata i se tasi o ni vaega se tolu, ma o le a le mea na fuafua i ai le fuʻa (pe a fai ei ai) i le pito i luga oa latou News Feed (fuainumera 4.18):

  • se vaega e pulea
  • se faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i le palota faatasi ai ma se faamaufaʻailogaina "I Voted" ma se faʻata (Info)
  • se faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i le palota faatasi ai ma se kiliki i luga o le "I Voted" ma se faʻatauga faʻatasi ai ma igoa ma ata oa latou uo oe ua uma ona e kilikiina le "I Voted" (Info + Social)

Na suʻesuʻeina e Bond ma ana paʻaga ni taunuʻuga autu se lua: o le lipotia o le palota ma le amio palota moni. Muamua, na latou iloa o tagata i le Info + Social group e tusa ma le lua pasene le sili atu nai lo tagata o le Faʻamatalaga faʻasalalau e kiliki ai le "Ua Ou Fuafuaina" (e tusa ma le 20% e tusa ma le 18%). E le gata i lea, ina ua maea ona tuufaatasia e le au suʻesuʻe a latou faʻamaumauga i le lautele o faʻamaumauga palota mo le tusa ma le ono miliona tagata na latou iloa ai o tagata i le Info + Social group e 0.39 pasene pasene e sili atu ona palota nai lo i latou i totonu o le vaega faʻamatalaga na foliga mai e palota e pei oi latou o loʻo i le vaega e puleaina (numera 4.18).

Ata 4.18: Oʻuga mai se suʻega a le suʻega i le Facebook (Bond et al. 2012). O sui na auai i le Vaega o Faʻamatalaga na palota i le fua tutusa e pei o i latou o loʻo i le vaega e pulea, ae o tagata i le Info + Social group na palota i se tulaga maualuga atu. O paʻu e faʻatatau i le 95% o vaʻaiaiga talitonu. Iʻuga o le kalafi e tusa ma le ono miliona tagata auai na fetaui ma faʻamaumauga palota. Sue mai Bond et al. (2012), ata 1.

Ata 4.18: Oʻuga mai se suʻega a le suʻega i le Facebook (Bond et al. 2012) . O sui na auai i le Vaega o Faʻamatalaga na palota i le fua tutusa e pei o i latou o loʻo i le vaega e pulea, ae o tagata i le Info + Social group na palota i se tulaga maualuga atu. O paʻu e faʻatatau i le 95% o vaʻaiaiga talitonu. Iʻuga o le kalafi e tusa ma le ono miliona tagata auai na fetaui ma faʻamaumauga palota. Sue mai Bond et al. (2012) , ata 1.

O taunuʻuga o lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai nisi o faʻamatalaga i fafo i luga o le initaneti e sili atu ona lelei nai lo isi ma e mafai e le tagata sailiili ona fuafua le aoga e mafai ona faʻalagolago i le lipoti o le palota poo le palota moni. E le o iai se faʻataʻitaʻiga o lenei faʻataʻitaʻiga e uiga i auala e faʻaaogaina ai faʻamatalaga faʻaagafesootai-lea na taʻua ma le fiafia e nisi tagata suʻesuʻe o se "foliga mata" -e faʻapupula ai le palota. Atonu o le faʻasalalau faʻasalalau na faʻateleina ai le avanoa na matauina ai e se tasi le tagavai pe na faateleina ai le avanoa e faapea o se tasi na matauina le fuʻa na palota pe palota uma. O le mea lea, o lenei suʻega e maua ai se sailiga mataʻina e ono suʻesuʻe e isi tagata suʻesuʻe (silasila, pei o Bakshy, Eckles, et al. (2012) ).

I le faʻaopopo i le faʻalauteleina o sini a tagata suʻesuʻe, o lenei faʻataʻitaʻiga na faʻalautele ai le sini a le faʻalapotopotoga faʻapitoa (Facebook). Afai e te suia le amio na suʻesuʻeina mai le palota i le faʻatau faʻatau, ona mafai lea ona e iloa o le suʻesuʻega e tutusa lava le faʻatulagaga e tasi e avea o se suʻega e fua ai le aafiaga o faʻalauiloa i le initaneti (silasila, RA Lewis and Rao (2015) ). O nei suʻesuʻega aoga lelei e masani ona fuaina ai le aafiaga o le faʻaalia i luga o le initaneti-o togafitiga i Bond et al. (2012) ni faʻamatalaga faʻapitoa mo le palota-i luga o amioga tuusao. O le mea lea, o lenei suʻesuʻega e mafai ona faʻalautele ai le mafai gafatia e Facebook ona suʻesuʻeina le aoga o faasalalauga ile initaneti ma e mafai ona fesoasoani i le Facebook e faʻamaonia tagata faʻasalalauga atonu e aoga tele ia faasalalauga Facebook i le suiga o amioga.

E ui lava o mea e fiafia i ai tagata suʻesuʻe ma paaga e tele lava ina tuʻufaʻatasia i lenei suʻesuʻega, ae na latou aʻafia foi. Aemaise lava, o le vaevaeina o tagata auai i vaega e tolu-pulea, Info, ma Info + Social-na matua le amanaia: 98% o le faataitaiga na tofia i Info + Social. O lenei vaevaega e le lelei le fuainumera, ma o le sili atu le lelei o le tufatufaga mo tagata suʻesuʻe o le a maua le tasi vaetolu o tagata auai i vaega taitasi. Ae o le vaevaega na vavaeeseina ona o le manao o Facebook ia maua e tagata uma le Info + Social treatment. O le mea e laki ai, na faʻamalosia i latou e le au suʻesuʻe e taofi le 1% mo se togafitiga faʻatasi ma le 1% o tagata auai mo se vaega e pulea. A aunoa ma le vaega puleaina, semanu e le mafai ona fuaina le aafiaga o le Info + Social treatment aua o le a avea ma se "faalavelave ma le matau" faataitaiga ae le o se suesuega faataitai. O lenei faʻataʻitaʻiga e maua ai se lesona aoga aoga mo le galulue faatasi ma paaga: o nisi taimi e te faia ai se suʻega e ala i le faatalitonuina o se tagata e faʻamalosi se togafitiga ma o nisi taimi e te faia ai se suʻega e ala i le faatalitonuina o se tasi e aua le faʻatagaina se togafitiga (ie, fai se kulupu pule).

E le manaʻomia i taimi uma le faʻaaogaina o kamupani tekonolosi ma suʻega A / B ma le fia miliona o tagata auai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Alexander Coppock, Andrew Guess, ma John Ternovski (2016) vaʻavaʻai ma se faʻalapotopotoga ole Siosiomaga - le League of Conservation Voters-e suʻe suʻega e suʻeina taʻiala eseese mo le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga faʻatasi. Na faʻaaogaina e le au suʻesuʻe le NGO's Twitter account e tuʻuina atu ai tweets a le lautele ma faʻamatalaga tuusaʻo tuusaʻo na taumafai e faʻaalia ituaiga eseese o faʻamatalaga. Ona latou fuaina lea o fea o nei feʻau e aupito sili ona aoga mo le faʻamalosiau o tagata e sainia se talosaga ma faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i se talosaga.

Pusa 4.3: Faataitaiga o Faʻataʻitaʻiga e Faʻaaogā Paʻaga i le va o Tagata Suʻesuʻe ma Faalapotopotoga
Autu Faʻamatalaga
Taunuuga o le Facebook News Feed on sharing information Bakshy, Rosenn, et al. (2012)
Aafiaga o le le amanaiaina o amioga i luga o le 'upega tafaʻilagi tafaoga faʻasalalauga Bapna et al. (2016)
Aafiaga o Lipoti o le Malosiaga o le Fale i le eletise Allcott (2011) ; Allcott and Rogers (2014) ; Allcott (2015) ; Costa and Kahn (2013) ; Ayres, Raseman, and Shih (2013)
Aafiaga o le mamanu o le initaneti i le faasalalauina viral Aral and Walker (2011)
Taunuuga o le faasalalauina o masini i luga o le faasalalauina SJ Taylor, Bakshy, and Aral (2013)
Aafiaga o faʻamatalaga lautele i faʻasalalauga Bakshy, Eckles, et al. (2012)
Aafiaga o le faʻasologa o faʻamaumauga i luga o faʻatau e ala i faʻamaumauga ma luga ole initaneti mo ituaiga tagata eseese Simester et al. (2009)
Aafiaga o faʻasalalauga faʻamatalaga i luga o talosaga faʻatino galuega Gee (2015)
Aafiaga o uluai fua faatatau i luga o le lauiloa Muchnik, Aral, and Taylor (2013)
Aafiaga o le faʻamatalaga o le feʻau i le faʻalapotopotoga faʻapolokiki Coppock, Guess, and Ternovski (2016)

I le aotelega, o le fegalegaleaiga ma le malosi e mafai ai ona e galue i se fua e faigata tele ona faia, ma le laulau 4.3 o loʻo maua ai isi faʻataʻitaʻiga o faiga faʻapaʻaga i le va o tagata suʻesuʻe ma faʻalapotopotoga. E mafai ona sili atu le faigofie o le galue nai lo le fausiaina o lau oe lava suʻega. Ae o nei tulaga lelei e oʻo mai ma ni mea le lelei: o faiga faapaaga e mafai ona faʻatapulaʻa ituaiga o tagata auai, togafitiga, ma taunuuga e mafai ona e suʻesuʻeina. E le gata i lea, o nei faiga faapaaga e mafai ona taʻitaʻia ai luitau faʻapitoa. O le auala sili e iloa ai se avanoa mo se paaga o le matauina lea o se faafitauli moni e mafai ona e foia aoe faia ni saienisi fiafia. Afai e le faʻaaogaina oe i lenei auala o le tilotilo i le lalolagi, e mafai ona faigata ona vaʻaia faafitauli i Pasita's Quadrant, ae, i le faʻatinoga, o le a amata ona e matauina pea lava pea.