2.4.2 Forecasting ma nowcasting

Valoia e faigata i le lumanai, ae o le iite i le taimi nei e faigofie.

O le faʻataʻitaʻiga lona lua e mafai e tagata suʻesuʻe ona faʻaaogaina faʻamatalaga o le siakiina o faʻamatalaga . O le faia o taumatematega e uiga i le lumanaʻi e faigata tele, ma masalo mo lena mafuaaga, o le faʻatalanoaga e leʻo avea nei ma se vaega tele o suʻesuʻega faʻaagafesootai (e ui lava o se vaega laʻititi ma taua o le faʻamalamalamaga, tamaoaiga, faʻafitauli o le tino ma suʻesuʻega faaupufai). O lea, e ui i lea, ou te fia taulai atu i se ituaiga faapitoa o vaʻai ua taʻua nei o le faʻamatuuina atu -o se fuaitau e maua mai i le tuufaatasia o "now" ma le "valoʻaga." Nai lo le vavalo o le lumanaʻi, faʻasalalau taumafaiga e faʻaaoga manatu mai le faʻataʻitaʻiga e fua le tulaga oi ai nei o le lalolagi; e taumafai e "vaʻai le taimi nei" (Choi and Varian 2012) . O le faʻasili nei e mafai ona sili ona aoga i malo ma kamupani e manaʻomia ai taimi talafeagai ma saʻo lelei o le lalolagi.

O se tasi nofoaga i le mea e manaʻomia ai le taimi tatau ma saʻo le fuataga e manino lava o le epidemiology. Mafaufau i le mataupu o le suka (le "flu"). O tausaga taʻitasi, o faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi pipisi e mafua ai le faitau miliona o maʻi ma le selau fia afe o maliu i le salafa o le lalolagi. E le gata i lea, i tausaga taʻitasi, e iai se avanoa e ono tulaʻi mai ai se faʻalauiloa fou o le faʻamalosi e fasiotia ai le fia miliona. O le 1918 o le afaina o le pisa, mo se faataitaiga, ua fuafua e fasiotia i le va o le 50 ma le 100 miliona tagata (Morens and Fauci 2007) . Talu ai ona o le manaʻomia ona suʻeina ma ono mafai ona tali atu i faʻamaʻi pipisi, o pulega i le salafa o le lalolagi ua fatuina ni polokalame e mataʻituina ai le pipisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le US Centres for Disease Control and Prevention (CDC) faʻaauau ma aoina mai faʻamatalaga mai i fomaʻi filifilia ma le faʻapitoa i le atunuʻu atoa. E ui lava o lenei faiga e maua ai le maualuga o faʻamaumauga, o loʻo i ai se laupepa lipoti. O lona uiga, ona o le taimi e manaʻomia ai faʻamaumauga mai le fomaʻi ina ia faʻamamaina, faʻasalalau, ma lolomiina, o le CDC e tuʻuina atu le fua faatatau o le tele o le fomaʻi i le lua vaiaso talu ai. Ae, pe a taulimaina se faʻafitauli faʻafuaseʻi, e le fia iloa e le au ofisa o le soifua maloloina lautele le tele o le pisa na i ai i le lua vaiaso talu ai; latou te fia iloa pe o le a le tele o le faʻaleaʻi o loʻo i ai i le taimi nei.

I le taimi lava lea e aoina ai e le CDC faʻamaumauga e siaki ai le faʻamaʻi, o loʻo aoina foʻi e Google faʻamatalaga e uiga i le faʻaleagaina o le influenza, e ui lava i se tulaga e ese lava. O tagata mai i le salafa o le lalolagi o loo auina atu pea fesili i Google, ma o nisi o nei fesili-e pei o "togafitiga vai" ma "faailoga o le fatu" - o le faailoga e iloa ai o le tagata o loo faia le fesili o loo i ai le foma. Ae, o le faʻaaogaina o nei sailiga sailiili e faʻatusatusa ai le faʻasolosolo o le fomaʻi e taufaasese: e le o tagata uma e maua i le fomaʻi e maua ai le sailiga o le fomaʻi, ae le o suʻesuʻega uma e aʻafia ai mai le tagata maʻi.

Jeremy Ginsberg ma se 'au a le aufaigaluega (2009) , o nisi i Google ma nisi i le CDC, sa i ai le manatu taua ma le atamai e tuʻufaʻatasia ai nei faʻamaumauga e lua. O le mea faigofie lava, e ala i se ituaiga o alchemy fuainumera, na tuufaatasia ai e le au suʻesuʻe le faʻamaumauga vave ma le le saʻo faʻamaumauga faʻamaumauga tuʻufaʻatasi ma sao i le CDC ina ia mafai ai ona vave maua ma saʻo le fuaina o le faʻaleagaina o le faʻamaʻi. O le isi auala e mafaufau i ai o le latou faʻaaogaina lea o faʻamaumauga sailiili e faʻavave ai faʻamaumauga o le CDC.

Aemaise lava, o le faʻaaogaina o faamaumauga mai le 2003 i le 2007, na fuafua ai e Ginsberg ma ana uo le sootaga i le va o le faʻamaʻi pipisi i le CDC faʻamaumauga ma le sailiga o le voluma mo le 50 miliona faʻamatalaga manino. Mai lenei gaioiga, lea na faʻataʻatia faʻamaonia ma leai se tomai faʻapitoa faʻafomai, na maua ai e le au suʻesuʻe se seti o fesili e 45 e foliga mai e sili atu ona faigata i faʻamaumauga o le faʻamalosi o le CDC. Ma, i le faʻaaogaina o mafutaga na latou aʻoaʻoina mai le 2003-2007, na faʻamaonia ai e Ginsberg ma ana uo a latou mamanu i le vaitau o le influenza 2007-2008. Na latou iloa o latou auala e mafai moni ona aoga ma sao i le taimi nei (ata 2.6). O nei taunuuga na lolomiina i le Natura ma maua ai le faalauiloaina o le faasalalauga o faasalalauga. O lenei poloketi-lea na taua o le Google Flu Trends-na avea ma faataoto e masani ona fai soo e uiga i le mana o faamatalaga tetele e sui ai le lalolagi.

Ata 2.6: Jeremy Ginsberg ma ana paʻaga (2009) faʻaopoopoina faʻamaumauga a Google ma faʻamaumauga CDC e fatuina ai le Google Flu Trends, lea e ono mafai nei ona faʻaalia le maualuga o le faʻamaʻi pipisi (ILI). O taunuʻuga i lenei fuainumera e mo le ogatotonu o Ausetalia o le Iunaite Setete i le vaitau o le influenza 2007-2008. E ui o le amataga na matua folafolaina, o le faatinoga o le Google Flu Trends na leaga i le taimi (Cook et al. 2011; Olson et al. 2013; Lazer et al. 2014). Sii mai Ginsberg et al. (2009), ata 3.

Ata 2.6: Jeremy Ginsberg ma ana paʻaga (2009) faʻaopoopoina faʻamaumauga a Google ma faʻamaumauga CDC e fatuina ai le Google Flu Trends, lea e ono mafai nei ona faʻaalia le maualuga o le faʻamaʻi pipisi (ILI). O taunuʻuga i lenei fuainumera e mo le ogatotonu o Ausetalia o le Iunaite Setete i le vaitau o le influenza 2007-2008. E ui o le amataga na matua folafolaina, o le faatinoga o le Google Flu Trends na leaga i le taimi (Cook et al. 2011; Olson et al. 2013; Lazer et al. 2014) . Sii mai Ginsberg et al. (2009) , ata 3.

Ae ui i lea, o lenei tulaga manuia manuia mulimuli ane na avea ma se mea e maasiasi ai. I le aluga o taimi, na maua ai e le au suʻesuʻeina ni tapulaa taua se lua e avea ai le Google Flu Trends ma mea e sili atu le manaia nai lo le mea muamua na aliali mai. Muamua, o le faʻatinoina o Google Flu Trends e le sili atu nai lo se faʻataʻitaʻiga faigofie e fuafua ai le tele o le fomaʻi e faʻavae i luga o se otootoga mai laina e lua e sili ona lata mai o le faʻavaveina o le faʻamalosi (Goel et al. 2010) . Ma, i nisi taimi, Google Flu Trends na sili atu ona leaga nai lo lenei auala faigofie (Lazer et al. 2014) . I se isi faaupuga, o Google Flu Trends ma ana faʻamatalaga, aʻoaʻoga masini, ma le mamana komipiuta e le o se mea sili ona manino le faigofie ona faigofie ona malamalama. O lenei mea e taʻu mai ai pe a iloiloina soʻo se faʻataʻitaʻiga poʻo le faʻasalaga, e taua le faʻatusatusa i se laina faʻavae.

O le faʻamaualuga taua lona lua e uiga i Google Flu Trends o lona mafai gaioiga o le CDC faʻamaʻi faʻamatalaga na faigofie i le toilalo faʻaletonu ma le umi o le pala ona o le faʻafefe ma le algorithmic faʻalavelave . O se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o le 2009 Faiga o le Faʻamamago a le Faʻamasinoga Faʻafuaseʻi o le Google Flu Trends ua sili atu le maualuga o le aofaʻi o le fomaʻi, masalo ona o tagata e masani ona suia a latou amio suʻesuʻe e tali atu ai i le salalau o le fefe i se faʻamaʻi o le lalolagi (Cook et al. 2011; Olson et al. 2013) . I le faaopoopo atu i nei faʻafitauli lata mai, o le faʻatinoga na faasolosolo lava ina faʻaitiitia i le taimi. O le suʻeina o mafuaʻaga mo lenei palau umi umi e faigata ona o le Google search algorithms o se mea totino, ae foliga mai i le 2011 Google na amata fautuaina mai taimi e suʻesuʻeina ai pe a saili e tagata fomaʻi faʻaalia e pei o le "fiva" ma le "tale" (e foliga mai foi o lenei uiga e le toe toaga). O le faʻaopopoina o lenei mea o se mea e sili ona talafeagai e fai pe'āfai o loʻo e faʻatinoina se masini suʻesuʻe, ae o lenei suiga algorithm na i ai le aafiaga o le fausiaina o suʻesuʻega e sili atu ona lelei i le soifua maloloina lea na mafua ai le faʻagasolo o Google i le faʻamautuina o le faʻamalosi o le flu (Lazer et al. 2014) .

O nei faʻamaumauga e lua o loʻo aʻafia ai taumafaiga i le lumanaʻi, ae latou te le afaina i latou. O le mea moni, e ala i le faʻaogaina o auala faʻaeteete, Lazer et al. (2014) ma Yang, Santillana, and Kou (2015) na mafai ona aloese mai nei faafitauli e lua. I le agai i luma, ou te faʻamoemoe o le tuʻuina atu o suʻesuʻega lea e faʻapipiʻi ai faʻamaumauga tetele faʻatasi ai ma tagata suʻesuʻe - aoina faʻamaumauga o le a mafai ai e kamupani ma malo ona faia ni taimi talafeagai ma sili atu ona saʻo e ala i le vave faʻasaʻoina o soʻo se fua e faia soo i le taimi ma nisi o lag. Faʻaalia nei poloketi e pei o Google Flu Trends e faʻaalia foi mea e mafai ona tupu pe a faʻapipiʻi faʻamaumauga tetele ma faʻamaumauga masani na faia mo faamoemoega o suʻesuʻega. O le toe mafaufau i le tala faʻatusa o le mataupu 1, o le taimi lenei ua mafai ai ona tuʻufaʻatasia ia sauniuniga a le Duchamp ma le au masani a Michelangelo ina ia mafai ai ona faia i latou e faia faaiuga ma taimi talafeagai ma sili atu ona saʻo lelei o le taimi nei ma taumatematega lata mai.