1.2 Susū Maia i le tausaga faafuainumera

O soo se mea o le tausaga komepiuta, o loo faatupulaia, ma e suia ai mea e mafai ona suesue.

O le premise tutotonu o lenei tusi e faapea o le tausaga faafuainumera e faatupuina ai avanoa fou mo suesuega faaagafesootai. e mafai ona tausia i le taimi nei suesue amioga, fai ni fesili, taufetuli suesuega, ma galulue i ni auala sa na le mafai i le taimi ua mavae lava talu ai nei. Faatasi ai ma nei avanoa fou foi mai lamatiaga fou; i le taimi nei e mafai ona suesue afaina ai tagata i ni auala sa le mafai i le taimi ua mavae lava talu ai nei. O le puna o nei avanoa ma tulaga lamatia o le soloaiga mai le tausaga analog i le tausaga faafuainumera. O lenei sa le tupu suiga i uma le taimi e tasi-e pei o se malamalama-ki liliu i-ma, o le mea moni, e leʻi atoa le suiga. Peitai, e ala i lenei taimi tatou te vaaia lava e iloa se mea o loo tupu tele.

Se tasi o auala e iloa ai o lenei suiga o le vaavaai mo ni suiga i lou olaga i aso taitasi. Le tele o mea i lou olaga e masani ona analog nei faafuainumera. Atonu e faaaogaina e faaaoga se mea pueata i ata tifaga ma o lenei e te faaaogaina se mea pueata faafuainumera (lea atonu o se vaega o lau telefoni faafuainumera). Atonu e faaaogaina e faitau se nusipepa faaletino ma le taimi nei e faitau le nusipepa o le initoneti. Atonu e faaaogaina e totogi ai mea i le tupe o le tino ma le taimi nei e totogi i se pepa aitalafu. I tulaga taitasi, o le suiga mai le analog i faafuainumera o lona uiga e sili atu faamatalaga o loo i le taimi nei ua puʻeina ma teuina digitally.

O le mea moni, pe a vaai atu i le i tuufaatasia, o le aafiaga o le suiga e ofoofogia. O le aofaiga o faamatalaga i le lalolagi ua vave faateleina ma le sili atu o lena faamatalaga e teuina digitally, lea e faafaigofieina auiliiliga, faasalalauga, ma le tuufaatasia o ni (Ata 1.1) (Hilbert and López 2011) . Ua oo mai faamatalaga lenei uma faafuainumera e taʻua "faamatalaga tele." I le faaopoopo atu i lenei pa o faamatalaga faafuainumera, e leai se tuputupu ae tutusa i tatou le avanoa i le mana fuafuaina (Ata 1.1) (Hilbert and López 2011) . O nei faiga-faateleina o faamatalaga faafuainumera ma le faateleina o le fuafuaina-faaalia leai se faailoga o faatelegeseina lalo.

Ata 1.1: gafatia teuina Faamatalaga ma le mana o le fuafuaina e faateleina manino. Gata i lea, faamatalaga teuina o nei toetoe faapitoa faafuainumera (Hilbert ma López 2011). O nei suiga fatuina ni avanoa maoae mo suesue lautele.

Ata 1.1: gafatia teuina Faamatalaga ma le mana o le fuafuaina e faateleina manino. Gata i lea, faamatalaga teuina o nei toetoe faapitoa faafuainumera (Hilbert and López 2011) . O nei suiga fatuina ni avanoa maoae mo suesue lautele.

Mo le faamoemoega o suesuega faaagafesootai, ou te manatu o le vaega sili ona taua o le tausaga faafuainumera o soo se komepiuta. Amata e pei masini potu-lapopoa sa na o maua e malo ma kamupani tetele, ua vaivai pea komepiuta i le tele ma le faateleina i le lauiloa. Taitasi le sefulu tausaga talu mai le 1980, tatou te vaai i se ituaiga o le fuafuaina fou tulai: komepiuta faaletagata lava ia, komepiuta feaveai, telefoni poto, ma o lenei processors tamau (ie, komepiuta i totonu o le masini e pei o le taavale, leoleo, ma fua e faatatau) (Waldrop 2016) . Faateleina le faia ia sili atu nei komepiuta ubiquotous nai lo le na fuafua; latou lagonaina foi, faleoloa, ma auina atu faamatalaga.

Mo suesue, o le aafiaga o le komepiuta i soo se mea e sili ona faigofie e vaai luga o le initoneti, o se siosiomaga e atoatoa fuaina ma tosina atu i experimentation. Mo se faataitaiga, o se luga o le initoneti e mafai ona faigofie ona faleoloa aoina faamatalaga tulagaese tonu e uiga i le mamanu o faatauga ma le faatauina mai o le faitau miliona o tagata e faaaogāina auaunaga. Gata i lea, o se initoneti faleoloa e mafai ona faigofie ona randomize nisi tagata e faaaogāina auaunaga e maua ai aafiaga e tasi faatauga ma isi ina ia maua se isi. O lenei tomai e randomize i luga o e Siaki ai o lona uiga e mafai e le aunoa taufetuli faleoloa luga o le initoneti o suesuega randomized pulea. O le mea moni, pe afai ua e lava faatauina se mea mai se faleoloa i le initoneti ua tracked au amioga ma ua e mautinoa lava sa avea o se tagata auai i se faataitaiga, pe e te iloa pe leai.

O lenei atoatoa-fuaina-atoatoa-randomizable lalolagi e le na tupu i le initoneti; ua faateleina le tupu i soo se mea. faleoloa faaletino ua uma ona aoina matua faamatalaga faatauina auiliili, ma o loo latou atiina ae o atinae eseese ina ia mataitu tagata e faaaogāina auaunaga faatau amioga ma palu experimentation i faiga masani o pisinisi. I se isi faaupuga, pe ae mafaufau e uiga i le tausaga faafuainumera e le tatau ona na o le mafaufau i luga o le initoneti, e tatau ona e mafaufau i soo se mea. suesuega faaagafesootai tausaga Faatekinolosi le a aafia tagata fegalegaleai i totonu o avanoa atoatoa faafuainumera ma o le a aofia ai tagata i le faaaogaina o masini komepiuta i le lalolagi faaletino.

I le faaopoopo atu i le mafai ai e le fua o le amio ma randomization o togafitiga, o le tausaga faafuainumera ua mafai ai foi ni auala fou mo tagata e fesootai. O nei ituaiga fou o fesootaiga faatagaina suesue e tamoe suesuega fou ma e fatu galulue vaega tele ma a latou uo ma tagata lautele.

e mafai ona faailoa atu se masalosalo e moni fou e leai se tasi o nei tomai. O lona uiga, i le taimi ua mavae, sa i ai isi aitalafu tetele i tagata 'tomai e fesootai (eg, le telekarafi (Gleick 2011) ), ma komepiuta ua maua vave i le pe tusa lea o le fua faatatau lava lea e tasi talu mai le 1960 (Waldrop 2016) . Ae, o le mea o loo misi o lenei masalosalo i se vaega faapitoa o le sili atu o ia lava lea e avea o se mea eseese (Halevy, Norvig, and Pereira 2009) . O iinei se faatusatusaga o le a ou fiafia i ai. Afai e mafai ona pueina se faatusa o se solofanua, ona e maua ai se ata. Ma, afai e mafai ona pueina 24 ata o se solofanua i le lona lua, ona e maua ai se ata tifaga. O le mea moni, ua na o se vaega o le ata o se ata tifaga, ae na o se masalosalo faigata oti o le a faapea mai le tutusa o ata ma ata tifaga.

Suesue i ai i le faagasologa o le faia o se suiga pei o le le soloaiga mai ata pue e cinematography. O lenei suiga e le faapea o mea uma tatou te aoaoina i le tatau ona le amanaiaina ua mavae. E pei lava o le mataupu faavae o le ata pue logoina le mataupu faavae o le cinematography, o le mataupu faavae o suesuega faaagafesootai i le a logoina ua mavae le suesuega faaagafesootai o le lumanai. Ae, o le suiga o lona uiga foi e tatau ona faaauau ona tatou faia o le mea lava lea e tasi. Ae, e tatau ona tuufaatasia i le auala o le taimi ua tuanai ma le gafatia o le taimi nei ma le lumanai. Mo se faataitaiga, o le suesuega o Blumenstock ma paaga o se tuufaatasiga o suesuega suesuega masani ma mea o nisi e mafai ona valaau atu o faamatalaga faasaienisi. sa manaomia uma le lua o na vaega: po o le suesuega tali po o le faamaumauga telefoni e latou lava sa lava. Sili masani, ou te manatu ua faateleina suesue le soifuaga lautele o le a manaomia e tuufaatasi saienisi lautele ma faamatalaga faasaienisi ina ia mafai ona ia faaaoga le avanoa o le tausaga faafuainumera. Ina ia faaauau pea na o le faia o ata pe a tatou le mafai foi ona faia o le a ata tifaga se mea sese.