4.5.2 paaga ma le malosi

Faipaaga e mafai ona faaitiitia ai tau ma faateleina fua, ae e mafai ona suia ai le ituaiga o tagata e auai, togafitiga, ma o taunuuga e mafai ona e faaaogaina.

O le isi e faia e oe lava o loo faipaaga ma se faalapotopotoga malosi e pei o se kamupani, malo, po o NGO. O le lelei o le galulue faatasi o se paaga e faapea e mafai ona latou mafai ai ona e taufetuli suesuega e te le mafai ona faia e oe lava ia. Mo se faataitaiga, o se tasi o le suesuega o le a ou taʻu atu ia te oe e uiga i lalo aafia 61 miliona tagata o le vasega; leai se tagata suesue le tagata e mafai ona ausia o le fua. I le taimi lava e tasi lea e faateleina ai le faipaaga mea e mafai ona faia, e faapea foi, le taimi e tasi, e taofiofia oe. Mo se faataitaiga, o le tele o kamupani o le a le mafai ai ona e alu i se faataitaiga e mafai ona afaina ai a latou pisinisi po o lo latou igoa tauleleia. o lona uiga foi le galulue faatasi ma paaga pe a oo mai le taimi e lomia faasalalau ai, e mafai ona oo mai i lalo o le uunaiga e "toe tino" lou taunuuga, ma nisi o paaga atonu foi e taumafai e taofia le lomiga o lau galuega pe afai e faia i latou ia vaavaai leaga. Mulimuli ane, faipaaga foi e sau mai le tau e faatatau i le atiina ae ma le faatumauina o nei collaborations.

O le autu luitau lea ei ai i ona foia e faia faamanuiaina nei faiga faapaaga e sailia se auala e faapaleni ai le lelei o vaega uma e lua, ma se auala aoga e mafaufau e uiga i lena paleni o Quadrant a Pasteur (Stokes 1997) . O le tele o tagata suʻesuʻe manatu afai latou o loo galulue i se mea aoga-o se mea ina ia mafai ona o aia i se paaga-lea e le mafai ona faia faasaienisi moni. O lenei manatu o le a faia ai e faigata tele e foafoa ai faiga faapaaga faamanuiaina, ma o le foi e tupu i atoatoa sese. O le faafitauli i lenei auala o mafaufauga ua matagofie e faaalia i suesuega ala-le solia o tagata faʻapiolosi Louis Pasteur. A o galue ai i se galuega faatino fermentation faapisinisi e liliu le sua pīti i le ava malosi, sa iloa Pasteur se vasega fou o microorganism e iu lava ina taitai atu ai i le siama teori o faamaʻi. O lenei mauaina foia se faafitauli-o aoga lava na fesoasoani ia faaleleia atili ai le faagasologa o fermentation-ma taitai atu ai i se mamao faasaienisi tetele. O lea la, nai lo le mafaufau e uiga i le suesuega ma talosaga talafeagai i ai i feteenaiga ma suesuega faasaienisi moni, e sili e mafaufau i nei e pei o itu eseese e lua. e mafai ona faaosofia Suesuega e faaaogaina (pe leai) ma suesuega e mafai ona saili le malamalama faavae (pe leai). Ona taua, o nisi suesuega-e pei o Pasteur's-e mafai ona faaosofia e ala i le faaaogaina ma le sailia o le malamalama faavae (Ata 4.16). Suesuega i le Pasteur Quadrant-suesuega e ola mai i sii lua sini-e lelei mo collaborations le va o tagata suesue ma paaga. Tuuina mai e le talaaga, o le a ou faamatala suesuega faataitai e lua ma faiga faapaaga: o le tasi i se kamupani ma se tasi i se NGO.

Ata 4,16: Quadrant a Pasteur (faavae i luga o le mati 3.5 mai Stokes (1997)). Nai lo le mafaufau o suesuega e avea o faavae po o le faaaogāina e sili e mafaufau i ni sailiiliga e pei faaosofia e ala i le faaaogaina (pe leai) ma le sailia o le malamalama faavae (pe leai). O se faataitaiga o suesuega o loo uunaia e le gata i le faaaogaina ma saili le malamalama taua o le galuega a Pasteur i le faaliliuina pīti le sua i le ava malosi e taitai atu ai le siama teori o faamaʻi. O le ituaiga o galuega lenei e sili ona talafeagai mo le faiga faapaaga ma le mamana. Faataitaiga o galuega faaosofia e ala i le faaaogaina ae e le saili malamalama faavae oo mai Thomas Edison, ma faataitaiga o le galuega e le o faaosofia e ala i le faaaogaina ae saili le malamalama e oo mai i Bohr Niels. Tagai Stokes (1997) mo se talanoaga auiliili o lenei auivi ma nei tulaga taitasi.

Ata 4,16: Quadrant a Pasteur (faavae i luga o le mati 3.5 mai Stokes (1997) ). Nai lo le mafaufau o suesuega e avea o "faavae" po o le "faatatau" e sili e mafaufau i ni sailiiliga e pei faaosofia e ala i le faaaogaina (pe leai) ma le sailia o le malamalama faavae (pe leai). O se faataitaiga o suesuega o loo uunaia e le gata i le faaaogaina ma saili le malamalama taua o le galuega a Pasteur i le faaliliuina pīti le sua i le ava malosi e taitai atu ai le siama teori o faamaʻi. O le ituaiga o galuega lenei e sili ona talafeagai mo le faiga faapaaga ma le mamana. Faataitaiga o galuega faaosofia e ala i le faaaogaina ae e le saili malamalama faavae oo mai Thomas Edison, ma faataitaiga o le galuega e le o faaosofia e ala i le faaaogaina ae saili le malamalama e oo mai i Bohr Niels. Tagai Stokes (1997) mo se talanoaga auiliili o lenei auivi ma nei tulaga taitasi.

kamupani tetele, aemaise kamupani tech, atiina ae tulagaese atinae eseese lavelave mo le faafoeina o suesuega lavelave. I le alamanuia tech, o nei suesuega e masani ona valaauina se / tofotofoga B (ona latou tofotofoina le aoga o togafitiga lua: A ma le B). O nei suesuega e masani taufetuli mo mea e pei o le faateleina o kiliki-e ala i fua faatatau i faasalalauga, ae o le atinae eseese faataitai lava e tasi e mafai foi ona faaaoga mo suesuega e sii malamalama faasaienisi. O se faataitaiga o loo faaalia ai le tulaga o lenei ituaiga o suesuega o se suesuega ua faia e se faiga faapaaga i le va o tagata suʻesuʻe i le Facebook ma le Iunivesite o Kalefonia, San Diego, i luga o le aafiaga o savali eseese i turnout tagata palota taitoatasi (Bond et al. 2012) .

I le aso 2 Novema, 2010-o le aso o le faiga palota uma congressional US 61 miliona tagata e faaaogāina Facebook o loo nonofo i le US ma ua i luga o 18 sa auai i le suesuega e uiga i le palota. Ina ua asiasi Facebook, tagata e faaaogaina na faafuasei tofia i se tasi o vaega e tolu, lea e fuafuaina mea fuʻa (pe afai ei ai) na tuu i le pito i luga o latou News Fafaga (Ata 4.17):

  • a vaega pulea.
  • se savali o le faamatalaga e uiga i le palota i se clickable "Ou palota" faamau ma se fata (nisi faʻamatalaga).
  • se savali o le faamatalaga e uiga i le palota i se clickable "Ou palota" faamau ma se fata + igoa ma ata oa latou uo ua uma vave ona ma fesootai o le "Ou te palota" (nisi faʻamatalaga + lautele).

suesueina Bond ma paaga taunuuga autu e lua: lipotia palota amioga ma amioga palota moni. Muamua, latou te maua o tagata i le Faʻamatalaga o + vaega faaagafesootai ua e uiga i le 2 vaega e sili ono pasene nai lo tagata i le Faʻamatalaga o vaega e kiliki "Ou palota" (tusa ma le 20% vs 18%). Gata i lea, ina ua uma ona tuufaatasia o latou faamatalaga ma faalauaitele maua faamaumauga palota mo le 6 miliona o tagata na latou maua e tagata i le Faʻamatalaga o + vaega faaagafesootai ua 0,39 manatu pasene sili atu ai ona palota moni lava nai lo tagata i le tulaga pulea ma tagata o le suesue i le vaega nisi faʻamatalaga e pei lava ona foliga mai e palota ai o tagata i le tulaga pulea (Ata 4.17).

Ata 4,17: Iʻuga mai se faataitaiga Mauaina-mai-le-palota i le Facebook (Bond 'ua al 2012.). Tagata Auai i le Faʻamatalaga o vaega palota i le fua faatatau lava lea e tasi e pei o tagata i le tulaga pulea, ae o tagata i le Faʻamatalaga o + vaega lautele palota i se fua faatatau e maualuga teisi. Faalava sui tusa ma le 95% o vaitaimi e le mautinoa. Taunuuga i le kalafa o loo aofia ai e uiga i le 6 miliona tagata o le vasega mo na mafai ona faafetaui suesue i faamaumauga palota.

Ata 4,17: Iʻuga mai se faataitaiga Mauaina-mai-le-palota i le Facebook (Bond et al. 2012) . Tagata Auai i le Faʻamatalaga o vaega palota i le fua faatatau lava lea e tasi e pei o tagata i le tulaga pulea, ae o tagata i le Faʻamatalaga o + vaega lautele palota i se fua faatatau e maualuga teisi. Faalava sui tusa ma le 95% o vaitaimi e le mautinoa. Taunuuga i le kalafa o loo aofia ai e uiga i le 6 miliona tagata o le vasega mo na mafai ona faafetaui suesue i faamaumauga palota.

loo faaalia i lenei faataitaiga nisi initoneti savali Mauaina-mai-le-palota e sili atu ona lelei nai lo isi, ma e faaalia ai faatatauga o le suesue o le aoga o se togafitiga e mafai ona faalagolago i luga pe latou suesue lipotia po o amioga moni. O lenei faataitaiga le mea e leaga e le ofoina atu o so o se faamatalaga tau faaataata e uiga i le auala e ala mai ai le faamatalaga-lea lautele nisi suesue ua playfully taʻua o se "faaputuga mata" palota -increased. E mafai ona faapea o le faamatalaga lautele faateleina ai le avanoa o se tasi matauina le fuʻa po o le e faateleina ai le avanoa o se tasi e matauina palota moni o le fuʻa po o faasalaga uma e lua. O lea, o lenei suesuega e maua ai se sailiiliga manaia e faapea o nisi o le a ono suesue suesue (tagai eg, Bakshy, Eckles, et al. (2012) ).

I le faaopoopo atu i le faaalualuina i luma o le sini o le suesue, agai foi lenei faataitaiga o le sini o le faalapotopotoga paaga (Facebook). Afai e te suia le amio suesue mai palota e faatau fasimoli, lea e mafai ona e iloa o le suesuega ua i ai le faatulagaga tonu lava e avea o se faataitaiga e fua ai le aafiaga o faasalalauga i le initoneti (tagai eg, Lewis and Rao (2015) ). O nei TA soo suesuega lelei fuaina le aafiaga o aafia i faasalalauga-o le initoneti togafitiga i Bond et al. (2012) e e taʻu faasalalauga mo palota-i amioga offline. O lea la, e mafai ona alualu ai i luma lenei suesuega tomai o le Facebook e suesue i le aoga o le initoneti faasalalauga ma e mafai ona fesoasoani Facebook faatalitonu faasalalau gafatia e lelei faasalalauga Facebook.

E ui lava sa tele lava ogatasi manaoga o le tagata suesue ma paaga i lenei suesuega, sa latou foi vaega i le toʻa. Aemaise lava, o le faavasegaina o tagata e auai i le tolu tuutuuga pulea, nisi faʻamatalaga, ma nisi faʻamatalaga + lautele-sa matua imbalanced: 98% o le faataitaiga na tofia e nisi faʻamatalaga + lautele. O lenei faasoasoa imbalanced o lē faimeamāeʻa fua i faamaumauga faafuainumera, ma a faasoasoa lelei tele mo le suesue semanu ua le 1/3 o tagata e auai i vaega taitasi. Ae, o le faasoasoa imbalanced tupu ona Facebook mananao tagata uma ina ia maua le Faʻamatalaga o + togafitiga lautele. Mea e lelei ai, talitonu i latou i le suesue e taofia 1% mo se togafitiga e fesootai ma le 1% o tagata e auai mo se vaega pulea. E aunoa ma le pulea vaega semanu e taʻu le mafai ona fuaina le taunuuga o le Faʻamatalaga o + togafitiga lautele ona semanu e a "perturb ma tausia" faataitaiga nai lo le a randomized faataitaiga pulea. O lenei faataitaiga maua ai se lesona aogā taua mo le galulue faatasi ma paaga: o nisi taimi e faia se faataitaiga e ala i le faatalitonuina se tasi e laveaiina se togafitiga ma o nisi taimi e faia se faataitaiga e ala i le faatalitonuina se tasi e e laveai se togafitiga (ie, e fatu ai se vaega pulea).

e le manaomia i taimi uma Partnership e aofia ai kamupani tech ma A / tofotofoga B ma le faitau miliona o tagata e auai. Mo se faataitaiga, Alexander Coppock, Andrew mate, ma John Ternovski (2016) faapaaga ma se NGO siosiomaga (Liki o Palota Faasao) e tamoe suesuega suʻega auala eseese mo le uunaia o tuufaatasiga lautele. O le sailiiliga faaaogaina tala le Twitter o NGO e auina mai uma a le Malo tweets ma savali tuusao tumaoti e taumafai e ituaiga eseese autu o faasinomaga. O le fuaina lea suesue lea o nei savali sa sili ona lelei mo le uunaiina o tagata ina ia sainia se talosaga ma faamatalaga retweet e uiga i se talosaga.

Lisi 4.3: Faataitaiga o suesuega lea e oo mai e ala i faiga faapaaga i le va o tagata suesue ma faalapotopotoga. I nisi o tulaga, o le galulue suesue i le faalapotopotoga.
autu usu
Taunuuga o le Facebook News Fafaga i luga o faamatalaga e faasoa atu Bakshy, Rosenn, et al. (2012)
Taunuuga o le lē faailoaina o igoa vaega i amioga i luga o le initoneti website tafaoga faamasani Bapna et al. (2016)
Taunuuga o le Aiga Lipoti Malosiaga i le faaaogaina o le eletise Allcott (2011) ; Allcott and Rogers (2014) ; Allcott (2015) ; Costa and Kahn (2013) ; Ayres, Raseman, and Shih (2013)
Taunuuga o le mamanu polokalama i salalau viral Aral and Walker (2011)
Aafiaga o le faasalalauina auala i diffusion Taylor, Bakshy, and Aral (2013)
Taunuuga o le faamatalaga lautele i faasalalauga Bakshy, Eckles, et al. (2012)
Taunuuga o le lisi taimi i luga o le faatauina e ala i lisi ma luga o le initoneti mo ituaiga eseese o tagata e faaaogāina auaunaga Simester et al. (2009)
Taunuuga o le faamatalaga lauiloa i talosaga gafatia galuega Gee (2015)
Taunuuga o le faatulagaga muamua i luga o le lauiloa Muchnik, Aral, and Taylor (2013)
Taunuuga o le savali o le mataupu i le tuufaatasiga faaupufai Coppock, Guess, and Ternovski (2016)

Aotelega, le faipaaga ma le malosi e mafai ai ona ia te oe faagaoioia i se tulaga e faigata ona faia se isi tulaga, ma Lisi 4.3 maua ai isi faataitaiga o le faiga faapaaga i le va o tagata suesue ma faalapotopotoga. Faipaaga e mafai ona sili atu ona faigofie nai lo le fausiaina o au lava suesuega. Ae, o nei tulaga lelei mai ma tulaga le lelei: faiga faapaaga e mafai ona faatapulaa ai le ituaiga o tagata e auai, togafitiga, ma taunuuga e mafai ona e suesue i ai. Gata i lea, o nei faiga faapaaga e mafai ona taitai atu ai i luitau lelei. O le auala sili e vaaia se avanoa mo se faiga faa paaga o le matauina se faafitauli moni lea e mafai ona e foia ao loo e faia faasaienisi manaia. Afai e te le o faaaogaina i lenei ala o le vaai atu i le lalolagi, e mafai ona faigata ona vaaia faafitauli i Quadrant a Pasteur, ae ma faiga, o le ae amata ona matauina e sili atu ma sili atu i latou.