6.6.3 Patino

Faalauaiteleina o se aia tatau i le tafe talafeagai o faamatalaga.

O se vaega lona tolu lea e ono tauivi ai tagata sailiili o se mea e le faalauaiteleina . I le avea ai o se Lowrance (2012) : "e tatau ona faʻaaloalogia tagata faʻapitoa aua e tatau ona faʻaaloalogia tagata." Ae peitai, o le mea e patino ia te oe lava, o se manatu e le (Nissenbaum 2010, chap. 4) , ma, i lea tulaga, e faigata e faʻaaoga pe a taumafai e faia ni faaiuga maʻoti e uiga i suʻesuʻega.

O se auala masani e mafaufau ai e uiga i le tagata lava ia, o loʻo i ai faʻatasi ma se faʻataʻitaʻiga lautele / faʻatasi. I lenei auala o mafaufauga, afai e maua lautele faʻamatalaga, ona mafai lea ona faʻaaogaina e tagata suʻesuʻe e aunoa ma ni atugaluga e uiga i le solia o le le faalauaiteleina o tagata. Ae o lenei auala e mafai ona tau atu i faafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia Novema 2007, na tusi ai e Costas Panagopoulos tusi e uiga i le lumanaʻi o le a palota i tagata uma i totonu o le tolu taulaga. I totonu o taulaga e lua-Monticello, Iowa ma Holani, na folafola mai / faamatau e Michigan-Panagopoulos e lolomiina se lisi o tagata na palota i le nusipepa. I le isi taulaga-Ely, Iowa-Panagopoulos na folafola / taufaamatau e lolomiina se lisi o tagata e lei palotaina i le nusipepa. O nei togafitiga na mamanuina e faaosofia ai le mitamita ma le maasiasi (Panagopoulos 2010) ona o nei lagona na maua i le aafiaga o mea na tutupu i uluai suesuega (Gerber, Green, and Larimer 2008) . Faʻamatalaga e uiga i ai palota ma ē e le o ni tagata lautele i totonu o le Iunaite Setete; soʻo se tasi e mafai ona mauaina. O le mea lea, e mafai e se tasi ona finau e faapea, talu ai ona o lenei faʻamatalaga palota ua uma ona faʻasalalau, e leai se faafitauli i se tagata suʻesuʻe e lolomiina i totonu o le nusipepa. I le isi itu, o se mea e uiga i lena finauga e lagona le sese i nisi tagata.

E pei ona faʻataʻitaʻiina e lenei faʻataʻitaʻiga, o le faʻatautaia o tagata lautele / faʻapitoa e matua leaga lava (boyd and Crawford 2012; Markham and Buchanan 2012) . O se auala sili atu e mafaufau ai e uiga i le le faalauaiteleina-tasi e faapitoa le fuafuaina e taulimaina mataupu na lagaina e le matua numera-o le manatu o le amio saʻo (Nissenbaum 2010) . Nai lo le iloiloina o faʻamatalaga e le lautele pe faʻalauiloa, o le amio saʻo e faʻalauteleina le faʻalauteleina o faʻamatalaga. E tusa ai ma le Nissenbaum (2010) , "o se aia tatau i le le faalauaiteleina e le o se aia tatau i le faalilolilo po o se aia tatau e pulea ai ae o se aia tatau i le felafolafoai talafeagai o faamatalaga patino."

O le autu autu autu o le amiosaʻo amiomalo o le faʻalapotopotoga-faʻamatalaga faʻamatalaga (Nissenbaum 2010) . O nei tulaga masani e pulea ai le tafe o faʻamatalaga i tulaga maoti, ma ua fuafuaina e tolu vaega:

  • tagata fai ata tifaga (mataupu, sender, mauaina)
  • uiga (ituaiga o faamatalaga)
  • mataupu faavae faasalalauga (constraints i lalo o lea tafe faamatalaga)

O le mea lea, a o oe o se tagata suʻesuʻe e filifili pe faʻaaogaina faʻamatalaga e aunoa ma le faatagaga e aoga tele le fesili, "Pe faʻaaogaina e lenei faʻaaoga tulafono faʻavae faʻamatalaga?" Toe foʻi atu i le mataupu o Panagopoulos (2010) , i lenei tulaga, tagata suʻesuʻe e lolomiina lisi o tagata palota po o tagata e le auai i le nusipepa e ono foliga mai e soli tulafono masani. Atonu e le o le auala e manatu ai tagata i faamatalaga e tafe. O le mea moni, e le o mulimulitaia e Panagopoulos lana folafolaga / taufaamatau aua o taitai o le palota i le lotoifale na siaki ia tusi ia te ia ma tauanau atu ia te ia e le o se manatu lelei (Issenberg 2012, 307) .

O le faʻamatalaga o faʻamatalaga o fesoʻotaʻiga faʻatalanoaga e mafai foi ona fesoasoani e iloilo le mataupu na ou talanoaina i le amataga o le mataupu e faatatau i le faʻaaogaina o telefoni feaveai telefoni e siaki ai le gaoioi i le taimi o le Ebola i le Aferika i Sisifo i le 2014 (Wesolowski et al. 2014) . I lenei tulaga, e mafai e se tasi ona mafaufauina ni tulaga eseese se lua:

  • Tulaga 1: auina atu faamatalaga ogalaau valaau atoatoa [uiga]; e malo o legitimacy atoatoa [tagata fai ata tifaga]; mo so o se lumanai e mafai ona e faaaogaina [o mataupu faavae faasalalauga]
  • Tulaga 2: auina faamaumauga vaega anonymized [uiga]; e faaaloalogia suesue iunivesite [tagata fai ata tifaga]; mo le faaaogaina i le tali atu i le Ebola sasao ma e noatia i le vaavaaiga a le iunivesite laupapa tauleleia [mataupu faavae faasalalauga]

E ui lava i nei tulaga uma e lua e mafua ai faʻamatalaga o loʻo tafe mai le kamupani, o faʻamatalaga faʻamatalaga e uiga i nei tulaga e lua e le tutusa ona o eseesega i le va o tagata o loʻo taʻalo, uiga, ma taʻiala faʻavae. O le taulaʻi atu i na o se tasi o nei laina e mafai ona taʻitaʻia ai le faia o se filifiliga faigofie. O le mea moni, Nissenbaum (2015) loʻo faamamafa mai e leai se tasi o nei vaega e tolu e mafai ona faʻaititia i isi, e le mafai foi e se tasi oi latou taʻitasi ona faʻamalamalamaina tulaga masani faʻamatalaga. O lenei ituaiga tolu o faʻamatalaga faʻamatalaga o loʻo faʻamalamalama mai ai pe aisea ua le aoga ai taumafaiga a le taimi ua mavae-lea na taulaʻi i uiga taʻitasi poʻo faʻasalalauga-i le puʻeina o manatu masani o le le faalauaiteleina.

E tasi le luʻitau i le faʻaaogaina o le manatu o faʻamatalaga-faʻamatalaga faʻamatalaga faʻamatalaga e taʻitaʻia ai faaiuga, atonu e le o iloa e le au suʻesuʻe i le taimi muamua ma e matua faigata lava ona fuaina (Acquisti, Brandimarte, and Loewenstein 2015) . E le gata i lea, e tusa lava pe o nisi suʻesuʻega o le a solia ai faʻamatalaga o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o fesoʻotaʻiga-e faʻaalia ai e le tatau ona tupu le suʻesuʻega. O le mea moni, o le mataupu e 8 o Nissenbaum (2010) e uiga atoa lava i le "Solia Tulafono mo le Lelei." E ui lava i nei faʻafitauli, o faʻamatalaga faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai faʻamatalaga o loʻo avea pea ma auala lelei e mafaufau ai i fesili e fesoʻotaʻi ma le le faalauaiteleina.

Ma le mea mulimuli, o le faalilolilo o se eria lea na ou vaaia ai le le femalamalamaaʻi i le va o tagata suʻesuʻe e faamuamua le faʻaaloalogia mo Tagata ma i latou e faamuamua le Faʻamanuiaga. Vaʻai faalemafaufau i le mataupu o se tagata suʻesuʻeina soifua maloloina lautele, o ia lea, i se taumafaiga e taofia le salalau atu o se faʻamaʻi pipisi, faʻalilolilo tagata e ave mea malulu. O tagata suʻesuʻe e taulaʻi atu i le Beneficence o le a taulaʻi atu i faʻamanuiaga i le sosaiete mai lenei suʻesuʻega ma atonu e finau e leai se afaina i sui auai pe a fai e faia e le tagata suʻesuʻe lana asiasiga e aunoa ma le iloa. I le isi itu, o tagata suʻesuʻe e faʻamuamua le faʻaaloalogia mo tagata o le a taulai atu i le mea moni e le o togafitia e le tagata suʻesuʻe le faʻaaloalogia o tagata ma e ono finau e faapea o le leaga na faia e ala i le solia o le le faalauaiteleina o tagata auai, e tusa lava pe le o iloa e le au auai le asiasiga. I se isi faaupuga, i nisi, o le solia o le le faalauaiteleina o tagata o se mea e afaina ai ma ia lava.

I le faaiuga, pe a mafaufau e uiga i le le faalauaiteleina, e aoga tele le sola atu i tala atu o le lautele o le tagata lautele ma le tumaʻoti patino ma le mafaufau nai lo mea e masani ai, e aofia ai mea e tolu: tagata fai (autu, tagata e auina mai, tagata e talia), uiga (ituaiga o faʻamatalaga), ma faʻasalalauga faʻasalalau (faʻalavelave i lalo ifo o faʻamatalaga) (Nissenbaum 2010) . O nisi tagata suʻesuʻe e iloilo le tulaga e le faalauaiteleina e uiga i le afaina lea e mafai ona afua mai i le soliga o le tulafono, ae o isi tagata suʻesuʻe e manatu i le solia o le le faalauaiteleina e avea o se afaina ma ia lava. Talu ai ona o manatu o le le faalauaiteleina i le tele o auala faakomepiuta o suiga i le taimi, eseese mai le tagata i le tagata, ma eseese mai lea tulaga i lea tulaga (Acquisti, Brandimarte, and Loewenstein 2015) , o le a avea ma puna o filifiliga faigata mo tagata sailiili mo nisi taimi o le a oʻo mai.